Prije 30 godina bila je potpuno ista kao i danas. Oboje su tada ostavljali isti dojam kao i sada. Dok je Ivo bio zgodan i šarmantan, ona je bila rabijatna, jaka, crna, markantna – grčki tip žene. Nikada nije imala ni mrvicu ženstvenosti. Tako je Mirjanu Sanader opisao ugledni Splićanin, bivši šef Ive Sanadera.
O Mirjani Sanader ljudi iznimno nerado govore. Teško su dostupni te vrlo skromni i njezini biografski podaci. Iz njih se može tek saznati da je rođena 25. srpnja 1954. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i klasičnu gimnaziju.U Innsbrucku u Austriji studirala je arheologiju, a doktorirala je 1983. godine s temom “Kerberos in der Antike”. Početkom devedesetih dobila je posao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje i danas predaje na Odsjeku za arheologiju.
Mirjana Sanader, rođena Šarić, potječe iz iznimno siromašne obitelji koja je živjela u sirotinjskom splitskom željezničarskom naselju Kopilici. Išla je u Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju. Tamo je upoznala godinu dana starijeg Ivu Sanadera. I on je bio sirotinja iz mnogobrojne obitelji. Vjenčali su se 1978. godine i nakon toga otišli na studij u Innsbruck.
U Austriji se, očito, nisu družili s radničkom klasom iz bivše Jugoslavije premda su i sami iz nje potjecali. U tim ih krugovima nisu primjećivali, a ne pamte ih ni među Hrvatima koji su nedjeljom odlazili u crkvu. Naši ljudi iz Innsbrucka mogu se sjetiti jedino Sanaderova brata svećenika.
Mladi par Sanaderovih i tada je jako dobro znao kamo stremi. Ili je to, svjedoče njihovi znanci, znala Mirjana. Iz razgovora s ljudima koji su Mirjanu i Ivu Sanader susretali u različitim fazama njihova života proizlazi da su njih dvoje činili simbiozu.
Pritom je Mirjana bila klasičan, konzervativan, ali vrlo ambiciozan tip žene. Pucala je visoko, prohtjevi su joj bili visoki, ali je u tradicionalističkom poimanju bračnog para muškarac trebao biti “frontman” i ostvarivati njezine ambicije. Njezina uloga žene iscrpljuje se u tome da ga podupire i slijedi. Nešto je na tom tragu napisao Duško Ćizmić Marović u kolumni od 1. travnja 2004. godine pod naslovom “Sanader ima sreće sa ženama”.
“Suprugu mu znam iz doba Logosa. Vjerovala je u njega, ali ga je i gadno pritiskala da u životu napravi najviše što može”, napisao je Ćizmić Marović, koji je Sanaderu kasnih osamdesetih bio nadređen u izdavačkoj kući Logos.
Znala ga i javno poniziti
O bračnom paru Sanader Ćizmić Marović progovorio je i 2009. godine kada je Sanader iznenada dao ostavku na funkciju premijera i predsjednika HDZ-a.
– Dobri duh Ive Sanadera jest Mirjana Sanader. On je njezino djelo. Ne u onom lošem smislu, da bio ona njime upravljala iz pozadine, nego u onom najboljem, da ga je uporno i plodno poticala, od rada na doktoratu pa nadalje. Mogla je probuditi njegove najbolje sposobnosti – rekao je Ćizmić Marović.
No, dok se on vrlo umiveno izrazio o njihovu odnosu, u neformalnom razgovoru znanci Sanaderovih otkrivaju da Mirjana nije prezala ni od javnog ponižavanja svog muža kada ne bi reagirao po njezinu ukusu. Ali ga je uvijek pratila i u njegovoj sjeni stvarala svoju karijeru te odgajala njihove dvije kćeri. Tako se, nakon što su diplomirali u Innsbrucku, s njim vratila u Split.
Nisu imali kamo pa su se smjestili kod njezinih roditelja na Kopilici. Živjeli su vrlo skromno. Ivo je 1983. godine dobio posao u marketinškom odjelu Dalmacijaturista.Iduće godine dva ljetna mjeseca tamo je bila zaposlena i Mirjana. Kada je Ivo prešao u izdavačku kuću Logos, Mirjana je objavila svoju prvu knjigu. Logos je tiskao njezin doktorat “Kerber u antici”.
No, nakon što je Ivo 1988. godine dobio otkaz u Logosu, opet odlaze u Austriju. Nakon drugog povratka u Hrvatsku bračnom paru Sanader slijedili su bolji dani.
Godine 1991. Ivo je, kao već dokazani HDZ-ovac, imenovan intendantom HNK u Splitu, a Mirjana se 1. travnja 1991. godine zaposlila u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, gdje je radila do listopada 1993. Na izborima 1992. godine Ivo je izabran za saborskog zastupnika, ali je ušao u vladu Hrvoja Šarinića kao ministar znanosti. Mirjana ga je slijedila. Baš kad je Ivi završavao mandat ministra znanosti, ona je dobila posao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje radi i danas.Više posla s njom nego s IvomIvo je prešao u Ministarstvo vanjskih poslova, za zamjenika ministru Mati Graniću, ali Mirjana se koristila svim beneficijama koje su proizlazile iz njegove funkcije.
U Ministarstvu vanjskih poslova kažu da je Sanaderov službeni vozač imao više posla s Mirjanom nego s Ivom. Morao ju je voziti na posao, pratiti na tržnicu i nositi vrećice, razvoziti djecu, obavljati nabavu. Ukratko – bio je butler gospođe Sanader na plaći u Ministarstvu vanjskih poslova. U Ministarstvu se prepričava kako je Mirjana Sanader s vremenom postajala sve bahatija pa je tako vozača jednom natjerala da se parkira na Cvjetnom trgu, u pješačkoj zoni, zbog čega su se ljudi počeli buniti.Sanaderov bivši suradnik iz Ministarstva vanjskih poslova kaže da je Mirjana bila vrlo neugodna i agresivna. Prepričao nam je kako se Granić jednom prilikom opekao. Na večeru je pozvao Sanadera, ali i njihove supruge.
No, druženje dvaju parova svelo se na to da je Mirjana 80 posto vremena držala riječ, da je o svemu imala stav i mišljenje koje je pokušavala nametnuti drugima. Naš sugovornik kaže da se druženje u tom sastavu više nije ponovilo. Za to vrijeme Sanader je samo šutio i smješkao se. Dobar znanac Sanaderovih tvrdi da je Mirjani u to vrijeme uzor bila Đurđa Šušak, koja je kao supruga ministra obrane dobila visoku poziciju u tajnoj službi. Čak je, kaže, bila zavidna Đ. Šušak jer je imala uvid u državne tajne.
U karijeri Mirjane Sanader važna je bila 1997. godina otkad vodi arheološka istraživanja i iskapanja na lokalitetu rimskog vojnog logora Tilurij u Gardunu kod Trilja. To se istraživanje hvalilo i osporavalo, a kad je Ivo Sanader došao na vlast i postao premijer, obilato se počelo i financirati. Objavljen je bio podatak da su Hrvatske autoceste od 2003. do 2010. godine za različita arheološka istraživanja na gradilištima cestovnih pravaca morala isplatiti 507,4 milijuna kuna. Za arheološka istraživanja u 2010. godini HAC je platio 103 milijuna kuna. Novine su pisale i da je u siječnju 2007. godine Splitsko-dalmatinska županija potrošila 250 tisuća kuna za obnovu osnovne škole u Gardunu, u kojoj više nema đaka ni nastave, ali u njoj studenti Mirjane Sander koji rade na arheološkom lokalitetu čuvaju lopate.
Zagreb im sagradio pothodnik
Kad je Ivi išlo dobro, išlo je dobro i Mirjani. Tako se 2006. godine, na vrhuncu Ivine moći, Filozofski fakultet proširio preko ceste, u prostor Fonda za privatizaciju. Svi su govorili da je to zbog Mirjane Sanader. Dekan Damir Boras tvrdi da nije zbog nje, nego Fakultetu kronično nedostaje prostor, pa im se izašlo ususret.
No, kako bilo, preselio se jedino Odsjek za arheologiju, na kojem je Mirjana Sanader. A da bi Odsjek imao lakši pristup matičnoj zgradi, Grad Zagreb im je sagradio pothodnik.
– Mirjana Sanader vrlo je korektna i predana profesorica. Ista je bila kada je njezin suprug bio premijer kao i danas kad je u pritvoru – kaže dekan, koji Mirjanu zna od 1995. godine, ali nikad s njom nije otišao na kavu. Ni drugi koji su s njom bili u poslovnom kontaktu nisu bitno drugačije govorili. Ispada da je korektna, ali vrlo hladna.
O sebi kao vrlo hladnoj osobi Mirjana Sanader najbolje je sama posvjedočila. U lipnju 2010. godine u Splitu je skrivila prometnu nesreću. Terencem honda CRV zabila se u fiat bravo. Nakon sudara samo je sjela u auto iz pratnje i otišla.
U prosincu 2008., kada je Hrvate već zahvaćala kriza, Mirjana se javno prošetala s torbicom Hermès Birkin vrijednom 15.000 eura. Kada je, zbog suđenja za korupciju, blokirana sva imovina Sanaderovih, Mirjana je zavapila da prima samo 12.000 kuna plaće i da nema za režije. O simbiozi Sanaderovih najviše govori odnos nakon gubitka vlasti i moći.
Na prste jedne ruke broji se koliko je puta u tri godine Mirjana posjetila Ivu u pritvoru.
Kakva sramota...gospodja Sanader ima invalidsku naljepnicu. Neki ljudi su uistinu odvratni!!!