Hrvatsku je zahvatila najezda biljnih stjenica, a znanstvenici su otkrili kako su se one širile po Hrvatskoj.
Ovaj je štetnik uočen 2013. godine u blizini graničnog prijelaza Bajakovo i prvog odmorišta nakon graničnog prijelaza, dok se 2014. proširio na veći dio Spačvanskog bazena na kojem se nalazi jedan od najvrjednijih i najvećih kompleksa hrasta lužnjaka u Europi. U godinama 2015. i 2016. je još bio samo na području Spačvanskog bazena. 2017. godine je otkriven u većini krajeva nizinske kontinentalne RH, a 2018. godine napad se pojačavao intenzitetom i površinom. Tako da su danas zaražene gotovo sve sastojine hrasta lužnjaka (preko 200.000 hektara), a uočeno je da se širi i na hrast kitnjak koji čini većinu šuma u brdskim krajevima.
Oikonov tim stručnjaka iz Laboratorija za daljinska istraživanja i GIS na čelu s dr. sc. Alenom Bertom kartirao je njegovo širenje kroz RH na osnovu metoda daljinskog istraživanja (preko satelita) i štete koju čini šumama.
– Iako ovaj kukac nije dobar letač, zbog svoje brojnosti i dimenzija, prenosio se uz najveće prometne pravce i odmorišta kamiona. Zamislite samo njegovu brojnost kada ima 4-5 generacija godišnje, a svaka jedinka položi do 100 jajašaca, što znači da jedan jedini kukca koji preživi zimu unutar kore, u jesen ima do 10 milijardi praprapraunuka – pojašnjavaju znanstvenici.
Kukac siše klorofil (zato listovi posmeđe) i stablo ne može raditi fotosintezu i stvarati hranu te gladuje.
– Pitanje je samo koliko će naš najvrjedniji hrast izdržati tu 'dijetu' koja u nekim krajevima traje već 5-6 godina – pitaju se znanstvenici.
Na pitanje kako se zaštititi od dosadnih kukaca, konkretnog odgovora nema jer se još reade ispitivanja.
– Možda sprej protiv komaraca i krpelja može i njih odbiti, ali kako su slabi letači, a tako lagani, njih i vjetar nanese na nas. Ne znamo još kojom kemijom to tretirati. Prof. Hrašovec sa Šumarskog fakulteta je rekao da se rade istraživanja upravo po pitanju kemikalija koje ih mogu regulirati – rekao je dr. sc. Alen Berta i dodao:
– S nižim temperaturama će sigurno biti manje i njih, jer se na nižim i niskim temperaturama sakriva u kori i pukotinama da bi preživjela zimu. O ovom kukcu postoji malo istraživanja te su istraživanja u kod nas i u Europi tek u začecima, ali bliska joj platanina mrežasta stjenica preživljava temperature do -10.
