Predsjednik sabora Josip Leko nije ni najmanje zabrinut zato što nije uspio pokušaj promjene Ustava. Uvjeren je da će se Ustav promijeniti u siječnju, a da će u novi krug pregovora Vlada uključiti i predsjednika Republike Ivu Josipovića. Smatra da o Ustavu treba provesti dodatne rasprave te da ne treba odustati od pridobivanja HDZ-a za podršku ustavnim izmjenama. Ova, kao i druge vruće političke teme, poput ćirilice ili tzv. lex Perković, u razgovoru s Lekom gube oštricu. Sva pitanja Leko otvara smireno i daje uravnotežene, nekonfliktne odgovore.
:: Sabor je ovu godinu završio neuspjehom u izmjeni Ustava. Hoće li to obilježiti njegov rad?
Ne vidim neuspjeh. Ostajem pri mišljenju da je potrebno i vrijedno izvršiti izmjene i dopune Ustava RH, a takva inicijativa krenula je iz Sabora. Trećina zastupnika inicirala je ukidanje zastarijevanja teških kaznenih djela ubojstava. U Hrvatskoj je prihvaćena vrijednost da se svi zločinci moraju naći pred licem pravde, pred sudom i biti procesuirani. To je vrijedno društveno načelo i držim da je ta inicijativa dobrodošla i da je treba provesti. Nadalje, smatram da je hrvatskoj javnosti već dovoljno poznato da imamo manjkavo uređen institut referenduma. Treće, i važeći je Ustav u Zakonu o provedbi Ustava obvezao Sabor da donese novi Zakon o referendumu i uskladi ga s vrijedećim Ustavom. Prema tome, postoje ozbiljni razlozi da se nastave tražiti rješenja koja će omogućiti stabilniji, bolji i pravedniji društveni život.
:: Nije sporno da je pojedina pitanja u Ustavu trebalo urediti, ali je upitan način na koji se to radi.
Kako to mislite?
:: Da je neposredni povod za izmjenu Ustava bio slučaj Josipa Perkovića, da se u promjene Ustava krenulo na brzinu, da je javna rasprava trebala trajati samo tjedan dana...
Ne slažem se s ocjenom da se na brzinu pristupilo ustavnim promjenama, niti se slažem s tezom da se izmjeni Ustava pristupilo zbog jedne osobe. Sada je i ta teza eliminirana, i mislim da je vrijedno da se u parlamentu, javnosti, radnoj skupini i u Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav nastavi s procesom dogovaranja i traženja rješenja koja će poboljšati ona do sada već utvrđena ustavna pitanja u Nacrtu. Kao predsjednik Sabora nisam član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, nisam ni član radne skupine, i u tom smislu nisam kreirao oblik ni teme promjene Ustava.
:: Hoće li se sada pokušati pridobiti i HDZ da podrži izmjene Ustava?
Dobro je tražiti što širu potporu za izmjene Ustava. Posebno u Saboru, ali i u javnosti. Treba uvažiti sve koji mogu pridonijeti.
:: Je li vam itko iz HDSSB-a rekao zašto su se predomislili i preko noći odustali od podrške ustavnim izmjenama?
Nisam član radne skupine ni Odbora za Ustav i ne bih kao predsjednik Sabora istraživao tko što radi, niti sam bio uključen u dogovaranje klubova zastupnika u Hrvatskom saboru.
:: No, u HDSSB-u se spominjalo i vaše ime?
Da, u prozivci i kritici. A to je i logično jer sam na čelu Sabora. No, ja sam prvi među jednakima, a Odbor za Ustav, Odbor za pravosuđe i Odbor za zakonodavstvo te Radna skupina tijela su koja su konkretno radila i razmatrala nacrt Ustava. I sama Vlada se očitovala kod inicijative za njegovu promjenu. U novom krugu razgovora o ustavnim izmjenama treba omogućiti da se u oblikovanje nacrta uključi Vlada, ali i predsjednik Republike. Potrebno je doći do prijedloga koji će biti usvojen sa što većim konsenzusom u Saboru. Time sam odgovorio na pitanje je li dobrodošao HDZ.
:: Mislite li da ova odgoda može biti korisna?
Bude li se popravio tekst Nacrta, onda svakako hoće.
:: Koliko vi, kao predsjednik Sabora, možete utjecati na daljnju proceduru?
Nisam uključen u proces utvrđivanja izmjena i dopuna Ustava, a kao predsjednik Sabora moram osigurati poštovanje Poslovnika.
:: Nedavno je istupio Josip Kregar rekavši da se vraća na Pravni fakultet razočaran ignorantskim odnosom SDP-a prema njemu. Jeste li znali za Kregarovo nezadovoljstvo?
Kolega Kregar je bio u Klubu SDP-a i, koliko znam, bio je vrlo ugledan i utjecajan član. Imao je mogućnost iznositi svoje stavove i mišljenja te slobodu nestranačke osobe. Zbog čega je i s kim došlo do nesporazuma, to ne znam, niti o tome mogu spekulirati.
:: I predsjednik države Ivo Josipović poslao vam je pismo reagirajući što se s njim uopće nije konzultiralo o ustavnim promjenama.
Predsjednik Republike je u skladu s ustavnim ovlastima, dakle kao ovlašteni predlagatelj ustavnih promjena, uputio pismo predsjedniku Sabora. Komunikacija je bila u skladu s Ustavom i ovlastima. Kao predsjednik Sabora, pismo sam odmah uputio nadležnima, dakle Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, te klubovima zastupnika i zastupnicima. Tu moja uloga prestaje.
:: Čini se da SDP ima ozbiljne komunikacijske probleme. Je li vam teško biti predsjednik Sabora u takvim uvjetima?
Ne vidim iz čega zaključujete da je komunikacija problem?
:: Predsjednik Republike javno izražava nezadovoljstvo, isto čini i prof. Kregar koji je izabran za zastupnika na vašoj listi, ustavnopravni stručnjaci, politolozi, uključujući i one sklonije lijevoj opciji, žale se da ih zaobilazite.
Ne smatrate li to demokratskim napretkom?
:: Baš i ne.
Ljudi iznose svoja stajališta. Zar to nije dobro i demokratski?
Oni se javno žale. Ne iznose mišljenja u institucijama koje bi to uvažavale.
Oni nisu članovi stranke. Oni imaju odgovornost pred demokratskom javnošću, a unutarstranački život je sasvim drukčiji.
:: Što će biti s Josipom Perkovićem? Prvog siječnja stupa na snagu Zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga, a nije promijenjen Ustav i nisu stvoreni uvjeti da mu se sudi u Hrvatskoj.
Ne zanimaju me pojedinačni slučajevi, nego načela. A načelo do kojega držim jest da se u Hrvatskoj osigura da svaki zločin dođe pred sud. To zastupam već 18 godina, a to je i službeno stajalište hrvatske politike.
:: Što će se događati s takozvanim referendumom o ćirilici budući da Ustav nije promijenjen, a po postojećem se o svakom pitanju može tražiti referendum?
Već smo zaprimili službeni zapisnik i potpise građana i to smo proslijedili Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav i još nekim tijelima koja će se proglasiti zainteresiranim za raspravu. To su Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za zakonodavstvo itd. Ne bih nagađao kakva će stajališta pojedina radna tijela zauzeti. Moje je da naglasim da je u Hrvatskoj ustavna i društvena vrijednost vladavina prava, kao što je to i trodioba vlasti. Nadam se da će sve institucije koje trebaju promišljati inicijativu uzeti u obzir ustavne i društvene vrijednosti i na temelju njih donijeti svoje odluke i zaključke koje će sugerirati i predložiti Saboru.
:: Može li Sabor samostalno odlučiti o tome je li referendum o ćirilici ustavan ili nije?
Sabor u okviru svojeg djelokruga i nadležnosti odlučuje sam. Sabor će također procjenjivati svako pitanje, pa i svaki zakon procjenjuje je li u skladu s načelima i vrijednostima na kojima počiva pravni poredak, dakle Ustav, ali i na društvenim vrijednostima i načelima. Svaka odluka Sabora je samostalna, ali i podložna preispitivanju po načelu trodiobe vlasti.
:: Govorimo li o tome da se neće od Ustavnog suda tražiti ocjena ustavnosti referenduma o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina, već ga naprosto Sabor neće raspisati?
Ne mora biti crno-bijela tehnika. No, ne bih spekulirao kako će sve ispasti. Moguće je da Sabor dade svoje mišljenje, a da ono završi na Ustavnom sudu. Moguće je da Sabor samostalno odlučuje pa da opet završi na Ustavnom sudu. U Hrvatskoj nije samo demokratsko načelo podjele vlasti i odgovornost na papiru nego je i stvarno.
:: Sabor, ili je možda bolje reći vladajuća garnitura, u stalnom je sukobu s Ustavnim sudom. Je li posrijedi institucionalna ili personalna borba za prevlast?
Odnos između institucija hrvatske države vrlo je precizno određen Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu. Dakle, ove dvije institucije su po Ustavu, kao i vlast u svojoj trodiobi, pozvane da surađuju i da se međusobno nadziru. Mislim da je taj odnos upravo tako uspostavljen. Ne vidim tu ni sukoba ni ljubavi. Naprosto, odgovornost institucija je utvrđena najvišim aktom država, i u okviru toga se svi moraju ponašati. Nekada nam nešto odgovara, a nekada ne, takav je život pa takva je i politika.
:: Kako surađujete s predsjednikom države?
Sabor s njim nema operativnih odnosa, no imamo korektan odnos.
:: Je li vas iznenadilo njegovo pismo?
Bio sam uvjeren da su predsjednik i Vlada u konzultacijama o pripremama promjene Ustava i da znaju o čemu se radi.
:: Što mislite o prijedlogu predsjednika Josipovića da se u Ustav ugradi odredba po kojoj bi životne zajednice različite od braka bile jednako vrijedne?
Mislim jednako kao i o referendumu o ustavnom definiranju braka, a to je da nije dobro zakonsku regulativu podizati na ustavnu razinu. Što se tiče seksualnih manjina, ja sam za to da imaju sva prava kao životne zajednice i da se ona urede zakonima.
:: Što kao predsjednik Sabora mislite o ukidanju Ustavom propisanih stanki u radu Sabora, a sve kako bi zastupnici više radili?
Nije dobro da se očitujem na Nacrt izmjena Ustava, to prije što će i dalje biti o njemu rasprava i predstoji nova runda dogovaranja. No, primijetio sam da ne vidim racionalnog razloga da bi jedna trećina zastupnika mogla predložiti, a predsjednik Sabora bi morao sazvati sjednicu. Jedna trećina zastupnika ne može čak utvrditi ni dnevni red, a moguće je da dovede do raznih nesporazuma, i to ne samo političkih. Nadalje, mislim da nije dobro ukidanje stanke u radu Sabora. Mislim da bi bilo bolje da postoji stanka od mjesec dana i od petnaest dana zimi. To u bitnome ne utječe na Sabor. Bitno je da on u svojoj ustavnoj nadležnosti donosi propise i zakone u interesu građana i da nadzire rad Vlade, što i čini. Mogao bih vam navesti statistike i vidjeli biste da je više od tisuću zastupničkih pitanja bilo upućeno Vladi i ministrima. Sabor odrađuje svoju ulogu bez obzira na stanku. Motivi zbog kojih je ustavotvorac propisao stanku u radu Sabora postoje i danas. Naime, svi građani, institucije, pravne osobe i drugi znaju kada Sabor zasjeda, a kada ne zasjeda. Ako postoje razlozi, može se hitno sazvati sjednica.
:: Jeste li zadovoljni kvalitetom rada Sabora?
Kvaliteta se može mjeriti na razne načine. Na način koji sam spomenuo, a to je da je ostvario svoju ustavnu i zakonsku zadaću, a može se mjeriti ispunjenjem očekivanja građana. Kad govorimo o zastupnicima, oni odražavaju hrvatsko društvo. To je i smisao predstavničke demokracije. Sabornici nisu izvan hrvatskog društva, nego su iz njega. Svaki je zastupnik slobodan čovjek, on po Ustavu i zakonu glasa kako želi. Ne bih se upuštao u pojedine rasprave i situacije, ali načelno ću reći da se replika zlorabi. Koristi se u pogrešnu svrhu. Ona je po definiciji oponiranje sugovorniku, kontriranje ili sučeljavanje s drukčijim stavom, činjenicama. No, kod nas se replika koristi da problemski zamijeni raspravu. Ona je lakši put da se zastupnik pojavi pred svojim biračima.
:: Hoćete reći, kakav smo narod, takve imamo i zastupnike?
Nije to hrvatska specifičnost. Možda je naša specifičnost da imamo registrirane 143 političke stranke, od kojih ih je 13 u Saboru.
Ja sam bio uvjeren da si ti o tome nešto znao, odnosno da si trebao MORAO znati.