22.11.2017. u 09:12

U velikoj nepoznanici zvanoj Brexit jedna od manjih nepoznanica je postoji li kakav specifičan stav Hrvatske unutar zajedničkog stava EU27

Među prevoditeljima u institucijama EU kruži jedna šala u obliku imaginarnog unosa nove riječi u rječnik engleskog, a očito i drugih jezika jer je Brexit postala udomaćena riječ u praktički svim jezicima Europske unije. Dakle, u imaginarnom rječniku, pod imenicom “Brexit” naći ćete ovo značenje: “nepoznato nešto, što pokušavaju ispregovarati nepripremljeni, s ciljem da neinformiranima isporuče nešto nespecificirano”. 
To je i dalje najbolja definicija izlaska Velike Britanije iz Europske unije koju sam dosad čuo.


Neinformirani su – kako je već dokazano na nizu primjera, uključujući i onaj čuveni lažni argument da izlazak iz EU donosi 350 milijuna funti tjedno za britansko zdravstvo NHS – bili mnogi birači koji su na referendumu činili 52-postotnu većinu za izlazak iz EU.
 Nepripremljeni su premijerka Theresa May, njezina vlada i stranka, te na koncu njezini pregovarači koji s 27 ostalih država članica EU pregovaraju na način koji praktički svakodnevno demonstrira nekompetentnost i izostanak dovoljno detaljizirane ideje što zapravo žele.


Tu dolazimo do nespecificiranog: ni godinu i po nakon referenduma o izlasku Britanci nisu u stanju specificirati kako točno zamišljaju svoj izlazak, a bez dogovorenih detalja o izlasku ne mogu od EU27 dobiti početak pregovora o budućem odnosu s EU, o kojem, usput, Britanci također nemaju dovoljno jasnu sliku.

Foto: Reuters/PIXSELL/Ilustracija


To je Brexit: nešto u ovom trenutku sasvim nepoznato. 
A vrijeme curi. Trenutak kad Ujedinjeno Kraljevstvo formalno prestaje biti članicom EU nastupa 29. ožujka 2019. u ponoć. Da bi se izbjegao kaotičan scenarij, do tada mora biti podmiren račun koji Britanci plaćaju na izlasku, ispregovarana prava građana s jedne i druge strane, dogovoreno sudište nadležno za sve eventualne sporove, a mora biti ispregovarano i barem prijelazno razdoblje, ako već ne budući odnos, koje će omogućiti da EU27 i bivša članica Velika Britanija nastave živjeti i surađivati što je moguće bolje. 
Da bi sve to stiglo stupiti na snagu do 29. ožujka 2019., sporazum bi morao biti sklopljen u listopadu 2018., kako bi ostalo vremena za njegovu ratifikaciju u državama članicama EU. Jer one su te koje odlučuju.


A da bi takav sporazum bio sklopljen u listopadu 2018., trebalo bi ubrzati pregovore koji u šest proteklih rundi pregovaranja idu nevjerojatno sporo. Pregovori su podijeljeni na dvije faze: prvu, u kojoj se pregovara o uvjetima i načinu samog izlaska iz EU, i drugu, u kojoj se pregovara o tome kakav će odnos EU27 i UK imati nakon Brexita, barem u prijelaznom razdoblju prve dvije godine nakon Brexita, tijekom kojih će se još nastaviti pregovarati u konačnoj verziji budućih odnosa. 
No, zbog nesnalaženja Britanaca još nema ni dovoljno napretka u prvoj fazi pregovora, a bez takvog napretka ne može se uopće početi pregovarati u drugoj fazi o budućim odnosima. 
Britanci su se naivno nadali da će jedan govor premijerke May u Firenci omogućiti otvaranje druge faze na summitu EU u listopadu, no prevarili su se: u pregovorima s EU27 nisu dovoljne samo lijepe riječi, nego detaljno preuzete obveze u samom procesu pregovaranja. Sada se svi nadaju da će do sljedećeg summita EU sredinom prosinca Britanci postići napredak dovoljan za otvaranje druge faze pregovora. Ali ni to još nije sigurno.
U toj velikoj nepoznanici zvanoj Brexit jedna od manjih nepoznanica je postoji li kakav specifičan stav Hrvatske unutar zajedničkog stava EU27.

A to bismo trebali znati. Zna se, doduše, da je stav Hrvatske da hrvatski građani, kao posljednji koji su se pridružili statusu građana EU, ne smiju biti diskriminirani u odnosu na druge građane EU koji žive i rade u Velikoj Britaniji. Ali ne zna se jesmo li do sada, kad je taj dio o pravima građana s jedne i druge strane navodno već manje-više zapečaćen i dogovoren, dobili neka jamstva da će Britanija otvoriti svoje tržište rada za Hrvate već od ljeta 2018.
Zna se da će Britanci morati platiti svoje financijske obveze prema proračunu EU do 2020., pa stoga i da se neće smanjivati alokacija iz EU fondova za Hrvatsku, ali ne zna se je li Hrvatska u opasnosti da u sljedećoj financijskoj perspektivi (2020.-2027.) ostane bez ozbiljne alokacije iz EU fondova naprosto zato što je među najslabijima u trošenju alokacije sada. Vjerojatno jest. Jer, kad se sljedeći sedmogodišnji proračun EU bude krojio bez britanskog doprinosa, koji je znatan (13 posto), vjerojatno će se smanjivati alokacije iz EU fondova ponajviše onima koji se nisu pokazali uspješnima u trošenju ranije alociranog.

Pogledajte i galeriju o tome što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Brexit
1/10

Komentara 2

LU
lunar777
17:08 22.11.2017.

Od strane elita koje nam kontroliraju živote se namjerno opstruira postupak izlaska Britanije kako bi poslali poruku nekim eventualnim budućim kandidatima koje bi mogli krenuti istim putem. Neće im uspjeti...

VL
vladimir964
10:56 22.11.2017.

Problem problema jest: London je financisjki centar Europe, pa ni sam Bog ne zna, tko pije i tko plaća kada bi se razišli. Svi bi izvukli onaj masniji kraj. A kako stoje stvari u Njemčakoj, uskoro bi se moglo dogoditi da Brexit sam po sebi postane bespredmetan zbog nestanka druge pregovorne strane - Europske unije.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije