Hegemoniji zapadnih demokracija i institucija koje su one osnovale možda se ipak počinje nazirati kraj. Krajem prošloga tjedna, slabo zapažen od svjetskih medija, dogodio se summit BRICS-a (Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike), koji bismo još mogli i nazvati grupom zemalja pred kojima stoji budućnost i koje su tako site postojećih financijsko-gospodarsko-trgovinskih struktura da su potpuno spremne na stvaranje paralelnih struktura koje neće biti pod američkom šapom i koje će biti znatno fleksibilnije.
Svi statistički podaci govore u njihovu korist – u zemljama koje BRICS obuhvaća živi više od 3 milijarde ljudi ili 41,5 posto svjetskog stanovništva. Prostiru se na više od četvrtine kopna na Zemlji, i to na tri kontinenta, na njih otpada više od četvrtine svjetskog BDP-a. Potencijalno, zona utjecaja doista im je velika i mogla bi se proširiti na tri kompletna kontinenta – Aziju, Afriku i Južnu Ameriku. No ni jedna od ovih zemlja nema pretenzija da ova asocijacija preraste u političku ili vojnu uniju. U osnovi zanimaju ih samo gospodarstvo, financije i trgovina, ali upravo na summitu koji je prošlog tjedna održan u ruskom gradu Ufi na vidjelo je izašla i želja da socijalna komponenta postane jedan od temelja za buduće djelovanje.
Ipak, u središtu su financije koje većina ovih zemalja smatra strateškim interesom. Na ovome skupu ruski predsjednik Vladimir Putin postigao je potpuni konsenzus o tome da ova grupa zemalja želi promijeniti globalni monetarni poredak koji uglavnom ovisi o američkom dolaru, da želi stvoriti vitalnu alternativu Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu. Nova razvojna banka ili BRICS-ova banka već postoji. Ima sjedište u Šangaju, na čelu joj je Indijac, a raspolaže sa 100 milijardi dolara kapitala, koji se po potrebi može i povećati. Banka je otvorena za nove članove, uz ogradu da udio zemalja osnivačica nikada ne može pasti na manje od 55 posto. Bankom se upravlja po sustavu jedan član – jedan glas, a veto ne postoji kao opcija. Za početak će financirati vitalne infrastrukturne projekte u zemljama članicama, no nije isključena ni pomoć zemljama koje se nađu u teškim financijskim nevoljama poput Grčke.
Politički lideri ovih zemalja imaju jasnu viziju zajedničke budućnosti. Kineski predsjednik Xi Jinping kazao je da će njihova budućnost počivati na četiri temelja – očuvanju globalnog mira i stabilnosti, zajedničkom radu na razvoju, promociji civilizacije u kojoj je raznolikost glavna karakteristika, ali i ojačavanju mehanizama upravljanja ekonomijom na globalnoj razini.
Ova banka osobito je važna Kini koja već ima svoj plan širenja utjecaja na praktički cijeli svijet, uz izuzetak Sjedinjenih Država i Japana. Tako su lideri BRICS-a razgovarali li o trokrakom kineskom "ekonomskom putu svile". Kao što su nekada drevnim Putom svile putovali roba, kultura i razna druga dobra, tako je zamišljeno da novim putom svile putuju znanje, tehnologija, školovani kadrovi, novac za investicije... Cilj svega toga bilo bi stvaranje zajedničkog gospodarskog pojasa i blagostanja. Jedan krak iz Kine preko Rusije ide u Europu, drugi preko Indije u Afriku i u Južnu Ameriku, a treći preko Turske u Europu. No sve ovo važno je i Putinu koji već odavno intenzivno radi na stvaranju protuteže američkoj prevlasti i stvaranju strukture koja će biti dovoljno moćna i bogata da i ostatku svijeta uzmogne ponuditi atraktivnu i više nego prihvatljivu alternativu.
Tko zna, možda će vrlo brzo BRICS-ova banka ponuditi neki povoljan i neponižavajući aranžman Grčkoj. Tada će i drugi shvatiti da mogu birati i da MMF i Svjetska banka nisu vladari svijeta.
>>Kralj Salman okuplja sunitski pakt, a Iran šijitski. Je li hladni rat rješenje za Bliski istok?
>>Novim putovima svile Kina želi proširiti svoj gospodarski utjecaj na gotovo cijeli svijet
Zapadni mediji nisu mediji - to je propaganda u sta se svrstao i VL