Velika Britanija je 10. na svijetu, a četvrta u Europi po ulaganjima u svemirske programe, ali to je dosad malo tko vidio. Gotovo sramežljiva prisutnost u Europskoj svemirskoj agenciji i gotovo nikakva koordinacija između industrijskih i znanstvenih institucija učinili su da je Britanija nevidljiva. Kako bi je tko i zamijetio kad godišnje ulaže 300 milijuna dolara, od čega ni sto milijuna u vlastite programe. Ispred su Francuska s 2,1 milijardom dolara, od čega je znatno više od pola novca za vlastiti svemirski program, Njemačka s gotovo 1,4 milijarde dolara, od kojih više od pola ide u programe Europske svemirske agencije, te Italija sa 1,1 milijardom dolara, od čega 570 milijuna troši samo za svoje potrebe. Britanija u NASA-i upravo trenira svog prvoga astronauta Timothyja Peakea za neku misiju s posadom Europske svemirske agencije, zasad vjerojatno na ISS-u.
Britanski je civilni svemirski program dosad labavo ujedinjavalo vladino savjetodavno tijelo Britanski nacionalni svemirski centar (BNSC). Od 1. travnja bit će sve po novom, objavljeno je pompozno u Londonu. Britanci dobivaju nacionalnu svemirsku agenciju UKSA, a dosadašnje se tijelo ukida.
To je u konferencijskom centru kraljice Elizabete II. objavila ekipa najutjecajnijih ljudi, dvojica ministara, lordovi Peter Mandelson (resor za biznis, inovacije i kvalifikacije) i Paul Drayson (ministar znanosti i inovacija) te spominjani britanski astronaut Timothy Peake.
Umjesto mlake koordinacije razdrobljenih industrijskih, znanstvenih, ESA-inih i meteoroloških programa i budžeta (te posve odvojena od vojske), nova će ih agencija strateški objedinjavati i zadavati glavne nacionalne ciljeve. Za to će dugoročno imati i dovoljno novca. Počinju s godišnjim proračunom od 350 milijuna dolara, a istodobno izvan te blagajne vlada će 24 milijuna funti uložiti u novi Međunarodni centar za svemirske inovacije (ISIC) u Harwellu u Oxfordshireu, a svemirska se industrija pridružuje ulaganjem dodatnih 16 milijuna. Ministri su naglasili da žele bolje iskorištavati podatke koje danas šalju svemirske letjelice, pojačati klimatološka istraživanja te ocjenjivati sigurnost i kvalitetu svemirskih sustava i usluga pod nadzorom privatnoga sektora. Njihov je glavni program Strategija rasta u svemirskim istraživanjima, gdje Britanci sa sadašnjih 6 posto sudjelovanja u svemirskom biznisu do 2030. godine žele povećati udio na 10 posto te tako otvoriti barem 100.000 novih dobro plaćenih radnih mjesta, istaknuto je prilikom objave.
Britanci će udvostručiti financiranje ESA-inih projekata u sljedećih deset godina, a pokazuju i ambiciju da u barem tri programa budu vodeća zemlja, a za vlastite potrebe žele izgraditi potpuno nov sustav promatranja površine Zemlje, čime žele nadomjestiti dosadašnju "kupnju" takvih podataka od drugih zemalja.