NAJVIŠE OD STRANE LIJEČNIKA

Broj prijava sumnji na nuspojave lijekova vratio se na razinu kao prije pandemije

storyeditor/2024-07-01/PXL_300315_10331558.jpg
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
1/8
03.07.2024.
u 06:00

Ukupan broj prijava sumnji na nuspojave lijekova u 2023. godini manji je za 13% u odnosu na 2022. godinu (3900 prijava u 2023. godini u odnosu na 4485 prijava u 2022. godini).

Ukupno 3900 prijava sumnji na nuspojave lijekova koje su se odnosile na 10.799 raznih nuspojava primila je u 2023. godini Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Broj nuspojava veći je od broja prijava jer svaka prijava može sadržavati jednu ili više nuspojava. U 179 od tih prijava sumnjalo se na nuspojave cjepiva, od kojih se 34 prijave odnose na cjepiva protiv bolesti COVID-19, dok je za ostala cjepiva zaprimljeno 145 prijava, navodi se u HALMED-ovu Izvješću o prijavama sumnji na nuspojave lijekova u Republici Hrvatskoj u 2023. godini. Ukupan broj prijava sumnji na nuspojave lijekova u 2023. godini manji je za 13% u odnosu na 2022. godinu (3900 prijava u 2023. godini u odnosu na 4485 prijava u 2022. godini). I u zemljama Europske unije pao je broj ovih prijava pa je sada ponovno na razini na kojoj je otprilike bio u godinama prije pandemije koronavirusa.

Među prijavama zaprimljenima u prošloj godini, najveći udio podnijeli su liječnici, 2461 prijava odnosno 63%. Premda je to malo manje nego godinu ranije, kad su liječnici podnijeli 2864 prijave, liječnici svake godine prijavljuju najviše sumnji na nuspojave lijekova, i to najviše liječnici iz bolnica. Farmaceuti su podnijeli 16% ili 605 prijava, što je blagi porast s njihove strane, dok su pacijenti odnosno korisnici lijekova podnijeli 14% prijava, bilo izravno ili da su sumnju na nuspojave prijavili nositelju odobrenja lijeka, a on HALMED-u. U odnosu na 2022. godinu, kada su zaprimljene 762 prijave (17%), broj i udio prijava zaprimljenih od pacijenata su se smanjili.

Od svih prijava, 46% ih se klasificiraju kao ozbiljne, što je također manje nego godinu prije, kada je taj udio iznosio 49%. Najveći broj prijava odnosi se na osobe ženskog spola (59%). Najčešće prijavljene nuspojave bile su mučnina, pretjerana pospanost (somnolencija), proljev, vrućica i povišena tjelesna temperatura, svrbež, glavobolja, osip, crvenilo, bol u abdomenu i povraćanje. Radi se o nuspojavama karakterističnima za klasične sintetske lijekove, a navedene nuspojave obično su blagog karaktera te prolaze za nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje analgeticima i antipireticima, pojašnjava se u Izvješću.

VEZANI ČLANCI: 

Kad je riječ o nuspojavama cjepiva, najčešće su prijavljene nuspojave kao što su vrućica i povišena tjelesna temperatura, reakcije na mjestu primjene cjepiva poput oticanja, boli i crvenila te glavobolja. Riječ je o očekivanim nuspojavama cjepiva.

"Iako su svi lijekovi i cjepiva prije stavljanja u promet temeljito ispitani u kliničkim ispitivanjima, neke se nuspojave ili njihova učestalost uoče tek nakon stavljanja u promet i početka primjene u velikog broja ljudi. To se osobito odnosi na nuspojave koje su iznimno rijetke, nuspojave koje se javljaju u specifičnih skupina bolesnika ili u slučaju različitih kombinacija primjene s drugim lijekovima. Stoga temeljito prikupljanje i veća količina podataka o nuspojavama omogućuju bolji uvid u primjenu lijekova i cjepiva te brzo uočavanje sigurnosnih signala zbog kojih bi eventualno bilo potrebno poduzeti odgovarajuće regulatorne radnje, kao što su primjerice nove preporuke, mjere opreza i slično", zaključuju iz HALMED-a i ističu kako se za svaku prijavu provodi temeljita znanstveno-stručna ocjena te sve zaprimljene prijave trajno čine dio dokumentacije na temelju koje se na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini kontinuirano provodi praćenje sigurnosti primjene lijekova i cjepiva. 

>>> FOTO Najkraća rijeka na svijetu od izvora do ušća je u Hrvatskoj: Pogođate li o kojoj se radi?

storyeditor/2024-07-01/PXL_300315_10331558.jpg
1/13
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije