Čak 75% studenata medicine i tehničkih znanosti preferira vodu iz slavine, 2% flaširanu, a 23% njih podjednako, što ne ide u prilog hrvatskim proizvođačima vode, ali govori o povjerenju u zdravstvenu ispravnost vode iz slavine, čulo se na jučerašnjem znanstveno-stručnom skupu Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH) u povodu Svjetskog dana voda.
Pijemo premalo vode
Istraživanje o stavovima i ponašanju studenata u vezi konzumacije te educiranosti o utjecaju vode na zdravlje koje su među studentima druge godine proveli zagrebački Prehrambeno-biološki fakultet i Medicinski fakultet te GIUPP, pokazalo je kako 48% studenata zna za preporučene količine od 1,5 do 2 litre vode dnevno.
No, svega ih se 13% pridržava takvih savjeta Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), 33% ih pije i više od tri litre, dok 5% problematičnih pije manje od pola litre dnevno, rezimirala je direktorica GIUPP-a Jasna Čačić, ističući i kako je zanimljivo da studenti tehničkih znanosti uglavnom piju vodu, a medicinari unos vode nadoknađuju i većim količinama kave i ostalih toplih napitaka. K tome, većina studenata medicine izjašnjava se kako vodu pije isključivo zbog žeđi, a tehničari zbog zdravlja. No, kako bilo, dobiveni rezultati upućuju na to da je dnevna konzumacija vode u studentskoj populaciji ispod preporučene te da se djeca od malih nogu moraju više educirati o važnosti vode i njezinu zdravstvenom aspektu, kazala je Čačić.
Izvoz veći od uvoza
Hrvatska je u vrhu svjetske liste po zalihama vode, a u Europi peta. No teško je procijeniti kolika je godišnja potrošnja flaširane vode u Hrvatskoj po stanovniku, s obzirom na to da bi u nju trebalo uračunati i turiste. Prema riječima Jasne Čačić, u lanjskoj je godini na domaćem tržištu prodano 327 milijuna litara voda, 9% manje nego godinu ranije, pri čemu je potrošnja prirodnih mineralnih voda pala 12, a prirodnih izvorskih voda 5% više.
Preračunato po glavi stanovnika, bez turističke potrošnje, to bi značilo kako svaki hrvatski građanin popije oko 81 litru flaširane vode, a s turistima i još manje, dok Talijani, primjerice, drže vrh ljestvice sa 176 litara, Nijemci sa 172, a Portugalci i Mađari 129 litara.
Ukupna proizvodnja vode na hrvatskom tržištu lani je pak iznosila 375,3 milijuna litara, od čega najviše prirodnih mineralnih voda, 84%, te 16% prirodnih izvorskih voda. Uvoz članica GIUPP-a lani je iznosio 20,9 milijuna litara, od čega čak 20,6 milijuna litara mineralne vode, a 271 tisuću litara izvorske. Izvoz je pak i više nego dvostruko veći. Članice su izvezle 59,4 milijuna litara, od čega 58,7 milijuna litara prirodnih mineralnih voda.
VIDEO Kako se jednostavno riješiti zadaha od češnjaka?
