Čim se donese rebalans proračuna za 2010., Jadranka Kosor najavila je da počinje pripreme proračuna za 2011. koji bi mogao donijeti veći porezni pritisak od onog koji će proizvesti trošarine. Premijerka je pred invalidima u Varaždinskim Toplicama potvrdila da priprema poseban zakon za oporezivanje vikendica. Oko 182 tisuće vlasnika vikendica sada u prosjeku plaća 550 kuna godišnjeg poreza koji je prihod gradova i općina u kojima se te vikendice nalaze. Rekla je i da je zakonska obveza RH da ulaskom u EU ukine nultu stopu PDV-a. Na pitanje što očekuje od banaka kad je riječ o pomoći građanima, premijerka je istaknula da model još nije dogovoren, ali da očekuje i od banaka i drugih financijskih institucija da podnesu dio tereta krize.
Dogovaranje nezakonito
– Svatko od njih morat će nešto dati. Hoće li to biti smanjenje kamata, vidjet ćemo, ali nešto ćemo dogovoriti – zaključila je J. Kosor.
Iz više različitih izvora proširila se priča da ministar financija dogovara s bankama neki novi paket koji podrazumijeva njihov otkup udjela u državnim tvrtkama, ali i veći naglasak na investicije. Pad kamata koji spominje premijerka također je moguć, ali malo je vjerojatno da će on biti rezultat nekog političkog dogovora jer se banke brane da su kamate tržišna kategorija. Uostalom, čak i kada bi dogovor o kamatama išao na ruku korisnika, na njega bi morala reagirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja jer bi taj potez bio nezakonit. Cijene državnih obveznica rastu i u situaciji kada se države zadužuju za 7 ili 8 posto godišnjih kamata, ni privatni sektor neće jeftinije dolaziti do kapitala. HSS ponavlja da će pitanje oporezivanja banaka ponovno staviti na stol, a ta će tema biti još aktualnija nakon ovotjedne odluke njemačke vlade da se sličan porez uvede i u Njemačkoj.
Krizni fond
Cijelu ovu godinu Njemačka i Francuska lobiraju za uvođenje bankarskog poreza i čini se da su nadomak tom cilju. Europska unija ne bi taj porez uključivala u proračun i trošila za tekuće poslovanje, već bi ga usmjerila u novi fond iz kojega bi se podmirivali troškovi eventualnih financijskih kriza u budućnosti.
Vlada u Berlinu planira preko toga poreza namicati godišnje oko 1,3 milijarde eura. Njemački financijski porez nježniji je od mađarskoga. Prema njemu banke će u posebni fond godišnje uplaćivati od 0,02 do 0,04 posto vrijednosti bilance, umanjene za depozite klijenata. Te uplate ne mogu biti veće od 15 posto dobiti. Kada bi takav porez uvela i Hrvatska, nova porezna obveza banaka bila bi između 300 i 400 milijuna kn.
mozda bi bilo dobro da metnu porez na zrak?