Pandemija, kao i prošlog ljeta, naglo postaje temom u vijestima iako se jedno vrijeme bila povukla pa su je zamijenili neke druge.
Ipak, otvaranje zbog turističke sezone, nedohvatljiva razina procijepljenosti za koju, primjerice, infektolog prof. dr. sc. Goran Tešović tvrdi da se, nažalost, neće previše mijenjati, a sve u kontekstu delta-varijante koja se ubrzano širi, daje razloga za brigu. Mogao bi se ponoviti sličan scenarij kao i prošle sezone, a to je da se ona – prekine. Zato smo upitali tri naša stručnjaka što vide kao neposrednu budućnost i što se u vezi s tim može napraviti.
– Ljudi se trebaju cijepiti. Upravo sam vidio statistiku cijepljenja u Hrvatskoj. Među onima kojima je više od 80 godina imamo tek malo više od 50% procijepljenih jednom dozom, u općoj populaciji smo ispod 50%. Pred nama je katastrofa ako se trendovi zaraze, koji već idu nagore, nastave razvijati istim tempom. Mi nismo u poziciji zemalja poput Španjolske i Portugala gdje je četvrti val uzeo maha, ali je više od 90 posto starijih osoba cijepljeno. Tko može treba tražiti termin za cijepljenje što prije, pogotovo osobe u visokoj životnoj dobi i s komorbiditetima (tlak, srčane bolesti, dijabetes, povećana tjelesna težina) – kaže prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, virusni imunolog s Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu. Tko je dobio prvu dozu, ističe, treba tražiti drugu, ako je prošlo bar četiri tjedna od prve, jer dvije doze djeluju bolje od jedne, naročito protiv delta-soja.
VIDEO: Beroš: “Protekli mjesec 579 građana je završilo u bolnici zbog korone, 94% nije bilo cijepljeno”
Treba nositi maske
– Ljudi trebaju nositi maske, po mogućnosti FFP2, kad su u javnim zatvorenim prostorima, pogotovo oni koji žive u županijama s visokom incidencijom. Prije dva tjedna u intervju Novom listu nisam vidio potrebe da se mjere postrože. Sada se stvari mijenjaju nagore i epidemiološke mjere će također trebati pooštravati, ovisno o rastu brojki. I prije svega, treba oduzeti medijski prostor onima koji zastupaju nekakav pandemijski nihilizam i smatraju, u inat konsenzusu struke i zdravom razumu, da epidemiološke mjere nemaju učinka na širenje virusa i da ih ne treba uvoditi kad brojke rastu. Takve su analize pogrešne i nanose ne samo gubitke u ljudskim životima nego i golemu materijalnu štetu društvu jer odgađaju primjenu umjerenih i razumnih mjera prije nego što se novi val razmaše, čime oštre mjere postaju prijeko potrebne kad je već došlo do brojnih smrtnih slučajeva – smatra prof. Čičin-Šain.
Imunolog Zlatko Trobonjača ističe kako je Veliku Britaniju zahvatio 4. val epidemije s gotovo 50.000 novoinficiranih dnevno.
– Ovaj je val uzrokovan delta-varijantom virusa (indijski soj, B.1.617.2) koji je izrazito infektivan, zbog čega se i reprodukcijski broj epidemije diže na 7, odnosno razina kolektivne imunosti potrebne da se zaustavi epidemija na više od 85%. Delta-soj je i imunoevazivan pa ga imunost postignuta cijepljenjem ne pokriva potpuno, odnosno dio cijepljenih Pfizerovim cjepivom (12-36% cijepljenih) kao i onih cijepljenih Astra Zeneca cjepivom (oko 30% cijepljenih) mogu se inficirati. To je jedan od važnih razloga zašto Velika Britanija prolazi četvrti val epidemije iako su među najprocjepljenijim nacijama u svijetu. Dakle, 60% procijepljenosti uz činjenicu da se dio cijepljenih inficira očito nije dovoljno da zaustavi delta-soj. Što možemo mi očekivati dolaskom britanskih turista? S obzirom na mnogo manju procijepljenost u odnosu na Britaniju, možemo očekivati rapidan rast novoinficiranih temeljem širenja delta-soja. Doduše, to će se dogoditi i bez dolaska Britanaca, no ulazak većeg broja inficiranih u zemlju znači i veći broj početnih jezgara širenja, pa u konačnici i ubrzanje epidemije. Četvrti val teško možemo prevenirati, ali bi ga svakako bilo dobro odgoditi za razdoblje nakon ljeta, da se što je moguće više omogući turistička sezona. Delta-soj ne možemo zaustaviti bez znatnih restrikcija u okupljanju i kretanju građana, ali kontrolom ulaska u zemlju iz država sa snažnim rastom epidemije i akcijama prema onim dijelovima zemlje gdje se javi jači rast možemo ga barem pokušati odgoditi za jesen – kaže Zlatko Trobonjača.
Kontrolirati olupljanja
Epidemiolog Bojan Polić drži da su, s obzirom na slabu dinamiku cijepljenja, odgovarajuće epidemiološke mjere jedino što nas sada može spasiti od epidemijskog vala u kolovozu i preranog prekida sezone.
– Osim osnovnih epidemioloških mjera, treba striktno kontrolirati sva okupljanja na način da se dopušta okupljanje samo onima koji imaju potvrdu o cijepljenju, preboljenju ili potvrdu o negativnom testu na COVID. Tu ne bi trebalo biti nikakvih iznimki kako u pogledu događaja tako niti u broju onih koji se okupljaju. Time bi se, uz spriječavanja širenje virusa, indirektno i potaklo ljude na cijepljenje. Mislim da trebamo intenzivnije koristiti te alate kada je zajednica zdravstveno i ekonomski ugrožena, kao što je to sada slučaj – kaže Polić.
Turističke vlasti: Predlažemo odgodu velikih događanja
Hrvatska je i dalje poželjna destinacija za odmor iako je od prošlog tjedna obala u narančastom. Proteklog vikenda stiglo je 388.269 novih turista i trenutačno ih je oko 740.000, od čega sto tisuća domaćih. Gostiju je osam posto više nego prethodni vikend, a zaostatak za istim vikendom u pretpandemijskoj 2019. iznosi 36 posto u dolascima i 30 posto u noćenjima. Među strancima je najviše njemačkih gostiju, a po brojnosti slijede Slovenci i domaći turisti, te Poljaci, Austrijanci i Česi. Pitanje svih pitanje u turizmu jest kako će se odvijati nastavak sezone budući da korona brojke rastu.
– Najave za ostatak srpnja, kolovoz pa i rujan jako su dobre i to je razlog više da svi budemo maksimalno odgovorni. Imamo primjere drugih turističkih zemalja koje su već u crvenom i nikako ne želimo sličan scenarij. Pozivam i na suzdržavanje od organizacije velikih događanja – kaže direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
I ministrica Nikolina Brnjac ponavlja svoj apel iz lipnja: Sve manifestacije koje nisu nužne, a na kojima je održavanje distance otežano, predlažemo odgoditi. (Radmila Kovačević)
ECDC je odbio epidemiološku situaciju gledati po županijama, već Jadransku regiju gleda kao cjelinu...To znatno komplicira situaciju i dovodi recimo Istru u poziciju da ne ovisi samo o sebi nego i o sitauciji drugdje po Jadranu...