Pretjerano napuhane cijene samo vode u daljnji pad proizvodnje, a ja sam ozbiljan proizvođač i moja je cijena umjerena – komentira astronomske cijene proizvoda od crne slavonske svinje naš najveći proizvođač popularnih fajferica Vlado Ferbežar iz Otoka pokraj Vinkovaca.
I dalje jeftinija od čvaraka
Dimljena slanina od te autohtone svinje u maloprodaji je dosegla cijenu između 165 i 170 kuna, što neki drže i opravdanim, ali ne i Ferbežar, kod kojega je cijena i 30-40 posto niža. Razumije, kaže, trendove koji su do toga doveli, no visoka će cijena, uvjeren je, samo doprinijeti daljnjem urušavanju proizvodnje fajferice, u koju su mnogi krenuli s entuzijazmom pa sad odustaju, što se vidi i po nekim većim sustavima koji su ušli u ozbiljnu proizvodnju prerađevina od fajferice, a sad su stalno na akcijama.
Neki poznavatelji trendova s kojima smo razgovarali smatraju da je sad pravo vrijeme da naplate svoj trud s obzirom na to da je proizvodnja fajferica puno zahtjevnija od proizvodnje hibridnih svinja, a i njima proteklih mjeseci, zbog globalno manje proizvodnje i Kineza koji obilaze europske farme kako bi nadoknadili gubitke, cijena dvoznamenkasto raste. Tvrde da su opasnost od afričke svinjske kuge, sve češće afere vezane za zdravstvenu ispravnost, sljedivost te ilegalne klaonice i mesnice dobrano, naime, poljuljali stav hrvatskih potrošača kako je kod kupnje, pa tako i mesa, najvažnija cijena.
– E pa nije – objašnjavaju. – Uvozu ne možemo pobjeći, on je surova hrvatska stvarnost jer ničega nemamo dostatno – u mesu tek piletine. No tko može birati i ima koju kunu više, sigurno će se odlučiti za lokalno – tvrde. Tim više što više baš i nema velike razlike između cijena svinjskih delicija od “obične” svinjetine, bila ona domaća ili uvozna, i autohtonih fajferica.
Tomu je dokaz i što se dimljenu slaninu od obične svinje gdjegdje masno naplaćuje, oko 110 kuna za kilogram, a kako i čvarci drže cijenu od oko 170-180 kuna, pa čak i 240, ekoslanina za 168 kuna od fajferice nije nikakvo čudo na tržištu, ističu.
Proizvođač i predsjednik Udruge uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Fajferica Dominik Knežević smatra da cijene proizvoda od tih svinja konačno dolaze na nivo na kojem bi trebale biti. Do optimalne težine od 140 do 160 kilograma treba im i dvostruko više vremena nego hibridnim svinjama, oko godinu dana, a imaju najbolji omjer mesa i masti. Tako su, iako su cijene živih fajferica stabilne i ujednačene već dulje vrijeme, cijene prerađevina u posljednjih nekoliko godina porasle i od 30 do 50%.
Proizvodnja 40% skuplja
– Cijena prati potražnju. Očito postoji populacija potrošača koja to može i želi platiti jer je prepoznala kvalitetu – objašnjava Kurtek. K tome, višoj cijeni pogoduje i činjenica da je od 100.000 svih krmača u Hrvatskoj fajferica svega 2-2,5%, što znači da se godišnje proizvede svega 37.000 autohtonih slavonskih svinja za tržište (i odojaka i prasadi). A proizvodnja, ishrana, tov, kao i dulje zrenje i fermentacija proizvoda, u prosjeku su skuplji i 40%, kaže Kurtek žalostan samo što se fajferica iz njegova svinjca, umjesto lokalno, najbolje trži u Zagrebu i okolici te na moru.
No je li baš tolika razlika u kvaliteti mesa da svinjogojac i predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača Hrvatske Goran Jančo svoju slaninu, primjerice, prodaje za 70 kn/kg s PDV-om, dok se crna slavonska cijeni na 168 kuna? Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže da je u šarolikoj ponudi trgovaca, koja ovisi i o akcijskim cijenama i maržama, moguće naći svašta. No cijena mesa spororastućih pasmina poput fajferice, zbog proizvodnje skuplje i 40%, uvijek je bila viša.
Međutim, Ferbežar smatra kako je i činjenica da su se zbog prijetnje ASK cijene fajferice približile cijenama hibridnih svinja dobra stvar jer će sad sve više potrošača birati autohtonu fajfericu i proizvodnja će opet rasti umjesto da pada.
– Stoga ne treba biti neumjeren u cijenama. Ja sam dosad slaninu od fajferice u veleprodaji prodavao za 65, a u maloprodaji je bila 100 kn/kg. Razmišljam o povećanju od 10 kuna u veleprodaji, čime bi ona do krajnjeg potrošača stizala za 110-120 kn, što je i više nego razumna cijena koju prepoznaju i u hotelima poput Valamara ili Jadranke – kazao je Ferbežar.
koja je razlika između crne i bijele svinje? Nikakva. Hrani crnu sa smjesama i kojekakvim napijem kao i bijele, i neće ona ništa sporije rasti. To je provjereno, jer imam susjeda koji godinama ima i jedne i druge pa sam se uvjerio. Razlike u slini nema. Sve je do paca i sušenja. U Konzumu je crna po 168 kn i jednom sam je kupio da probam. Toliko su je začinili da uopće nema karakteristike obične slanine.