Države članice trebale bi zauzeti jedinstvenu poziciju oko ograničavanja cijepljenja AstraZenecom. Prijedlog je da se to cjepivo daje samo starijima od 60 godina, stoji u pismu koje je poslao Portugal, država koja trenutačno predsjeda Vijećem EU svim državama članicama.
Države su do sad pojedinačno odlučivale kome dati to cjepivo i to je stvorilo ne samo diskrepanciju već i narušilo imidž i percepciju, a posljedično i povjerenje građana u to cjepivo nakon što je Europska agencija za lijekove (EMA) prošli tjedan potvrdila da postoji "snažna veza" između cjepiva i rijetkog oblika krvnih ugrušaka, ali također istaknula kako neće dati preporuke za ograničavanje njegove primjene na određene dobne skupine, da svaka država treba odlučiti za sebe uzimajući u obzir epidemiološku situaciju te dostupnost cjepiva, ali i da korist AstraZenece i dalje višestruko premašuje rizike.
"Postoji mnogo načina kroz koje možemo pokušati ustanoviti jedinstvenu europsku poziciju, a ograničavanje primjene cjepiva AstraZenece na iste dobne skupine u svim državama dobra je početna točka", stoji u pismu koje je, piše Bloomberg, 9. travnja potpisala portugalska ministrica zdravstva Marta Temido te poslala svojim kolegama.
Već se ranije pokušala iskristalizirati jedinstvena pozicija država članica oko AstraZenece, no bez uspjeha. Odmah nakon objave EMA-e o povezanosti s krvnim ugrušcima, europski ministri zdravstva održali su sastanak na kojem su se pokazale goleme – i do sad nepremostive – razlike u stavovima. EMA se tad suzdržala od davanja preporuka, ostavivši državama članicama da same odluče kako dalje, uzimajući u obzir nacionalne situacije, broj zaraženih i dostupnost cjepiva.
U pismu portugalske ministrice poziva se na taj sastanak i na njegov frustrirajući završetak potvrđujući da se u njega išlo s duboko podijeljenim stavovima, koji su postali još vidljiviji kako je sastanak odmicao, a države zauzimale podij i artikulirale svoje stavove.
Nakon toga, unutar EU, a i šire, neslaganje je provedeno u djelo tako što su neke države uvele dobna ograničenja, a druge, među kojima je i Hrvatska, dopustile korištenje na cijeloj populaciji.
Francuska i Belgija dopustile su cijepljenje samo starijima od 55 godina, dok je Njemačka digla granicu na 60 godina, baš kao i Italija i Španjolska, a takav prijedlog dolazi i iz Irske. Danska je suspendirala primjenu tog cjepiva i čeka rezultate vlastitih studija prije nego donese svoje preporuke. Švedska je pak ograničila cijepljenje AstraZenecom na starije od 65 godina. Grčka je pak preporučila cijepljenje samo starijima od 30 godina, isto kao i Velika Britanija. SAD za sada neće koristiti AstraZenecu jer ima dovoljno drugih cjepiva, ali spominju i da treba razjasniti neke nedoumice oko toga, kako kažu, inače dobrog cjepiva, dok je Australija otišla korak dalje i najavila da će povećati nabavu Pfizera, a odustati i od cjepiva Johnson&Johnson koji je sličan onome AstraZenece.
Među europskom populacijom koja ne odbija cijepljenje zbog vlastitih ideoloških stavova, posljednje informacije o nuspojavama urušile su pouzdanje u cjepiva. Najveći postotak onih do sad necijepljenih kao razlog u skepsu navode strah od nuspojava (55 posto), dok je na drugom mjestu (36 posto) nepovjerenje u određeno cjepivo, posebice AstraZenecu, kaže se u anketi Euroconsumera o stavovima Europljana o cijepljenju.
>> VIDEO Plenković, Beroš i Jandroković se cijepili AstraZenecom
Nema zbrke, nego olakog, površnog pristupa ispitivanju cjepiva prije puštanja za masovno korištenje. Zar se u tijeku cijepljenja trebalo spoznati da su neke dobne skupine podložnije nekim posljedicama? Kako da ljudi imaju povjerenja, kada profit i politika vode poslove zdravstvenetvene zaštite, a ne struka? Kome uopće vjerovati? Ma nikome. Pa svi ste prožeti muljanjem...Muljeviti.