Izbori na pola mandata, međuizbori, “midterm” ili pak kongresni izbori, pojmovi su koji označavaju isti događaj – današnji izlazak Amerikanaca na birališta. Najave u medijima diljem svijeta fokusiraju se na to kako će na njima proći američki predsjednik Donald Trump jer, kako i on sam potvrđuje svojom figurativnom izjavom “moje se ime nalazi na glasačkom listiću”, ovi su izbori referendum o njemu. No, Amerikanci zapravo biraju široku paletu funkcija, od zastupnika u parlamentu na saveznoj razini, guvernera na kojima počiva izvršna vlast na razini pojedinih država ili pak gradonačelnike i lokalna vijeća.
1. Što su međuizbori i koga Amerikanci na njima biraju?
Međuizbori se na engleskom jeziku zovu “izbori na pola mandata” jer se održavaju točno na pola puta vladavine američkog predsjednika, odnosno dvije godine nakon što je on pobijedio na izborima. Danas Amerikanci na saveznoj razini biraju svih 435 zastupnika donjeg, Predstavničkog doma Kongresa i 35 od 100 mjesta u gornjem domu, Senatu (trećina tog tijela bira se svake dvije godine). Na razini pojedinih saveznih država, na kojoj se donosi izrazito mnogo odluka u američkom političkom životu, bira se 39 guvernera. Biraju se i neki gradonačelnici u vrlo važnim gradovima, od Washingtona, preko Phoenixa, sve do San Francisca. Uz to se na razini država i gradova biraju i legislativna tijela.
2. Zašto su ovi izbori važni? Kojoj stranci ankete daju prednost?
Ovi su izbori vjerojatno najpraćeniji međuizbori izvan SAD-a u povijesti. Razlog je, naravno, Donald Trump. S obzirom na prevlast republikanaca u Bijeloj kući i oba doma Kongresa, većina američkih medija vrlo snažno zagovara potrebu nadgledanja ostatka Trumpova mandata koju bi američkom političkom sustavu mogla donijeti samo pobjeda demokrata u barem jednom domu Kongresa.
Analitičari predviđaju da bi Demokratska stranka trebala osvojiti Predstavnički dom, dok bi republikancima trebao ostati Senat. Trenutačno u donjem domu republikanci imaju 240 mandata, a demokrati 195, ali nakon izbora demokrati bi ipak trebali biti u prednosti. No, nakon debakla prije dvije godine kada je velika većina medija i prognozera predvidjela laganu pobjedu Hillary Clinton, tim se analizama pristupa s većom skepsom. Pa ipak, ugledni The Economist predviđa s 86-postotnom sigurnošću da će većinu u Predstavničkom domu imati demokrati. U Senatu većinu, 51:49, imaju republikanci i vjeruje se da bi ona od sutra čak mogla postati i nešto brojnija.
3.Koji tip birača trenutačno je u fokusu stranaka i analitičara? Jesu li se političke stranke promijenile?
Kako su obje velike stranke doživjele velike promjene posljednjih godina, nekoliko je tradicionalnih uporišta tih stranaka promijenilo svoju političku orijentaciju. Tako radnička klasa, nekada najkonzervativniji dio demokratskog biračkog tijela, većinom danas podržava Donalda Trumpa, a manje samu Republikansku stranku.
No, isto tako, dio umjerenjaka iz te stranke, koji su nekada predstavljali centar američke politike, pasivizira se i skeptično gleda na retoriku koju odašilje američki predsjednik. Tako se Republikanska stranka ozbiljno promijenila posljednjih godina. No, isto to dogodilo se i s demokratima koji su skrenuli ulijevo.
Američki mediji posebno ističu da bi najveću prevagu mogle odnijeti žene, posebno konzervativke. Polovinu američkog biračkog tijela američki predsjednik mora stalno nagovarati da mu se vrate kao glasačice jer ga se jednostavno vidi kao muškarca koji je prema ženama iskazivao manjak poštovanja većinu života.
4. Na koje izbore valja obratiti pozornost?
Najviše se ističu utrke za pojedine senatore i guvernere. U Indiani je zanimljiv sraz za izbor senatora iz te savezne države, i to između jednog od rijetkih preostalih konzervativnih demokrata, koji su nekada činili ogroman dio stranke, Joea Donnellyja protiv republikanca Mikea Brauna.
Isto tako, tijesna je utrka u Arizoni gdje se natječu republikanka Martha McSally i demokratkinja Kyrsten Sinema. No, u najzanimljivijem dvoboju teksaškog je teškaša, senatora Teda Cruza, izazvao lijevi demokrat Beto O’Rourke kojeg su, primjerice, podržale i lokalne dnevne novine Dallas Morning News. I to ne zato što se slažu s njegovim politikama, već zato što nakon toliko podjela u društvu traže nekog tko ujedinjuje, a optimističnog i nasmijanog O’Rourkea opisuju upravo kao takvog. U slučaju da pobijedi tako prepoznatljivog političara kao što je Cruz, O’Rourkea već opisuju kao vjerojatnog protukandidata Donaldu Trumpu 2020. godine.
Što se tiče izbora za guvernera, posebno se ističu Georgia, u kojoj je demokratkinja Stacey Abrams već postala u nečem pionirka – prva je crnkinja kandidatkinja za guvernera neke od dvije velike stranke te se očekuje njezin bliski sraz s republikancom Brianom Kempom. Na Floridi pak svi će pratiti hoće li guverner postati demokrat i progresivac Andrew Gillum ili pak žestoki trumpist Ron DeSantis.
Oni koji pak žele najsočniju utrku, neka obrate pozornost na utrku na poziciju guvernera u Kaliforniji. Tamo će demokrat Gavin Newsom gotovo sigurno lagano pobijediti republikanca Johna Coxa. No, kako je Newsoma nedavno Trump proglasio “klaunom” pa dvojac često razmjenjuje uvrede, američku javnost posebno zabavlja to što je Newsomova bivša supruga Kimberly Guilfoyle u vezi s – Donaldom Trumpom Juniorom.
5. Po čemu je američka politika jedinstvena u svijetu?
Vrlo je važno istaknuti da je duboko podijeljeno društvo kakvo je današnje američko, zapravo neusporedivo heterogenije u svojoj političkoj podršci nego mu se priznaje. Tako spomenutog Joea Donnellyja, demokratskog senatora u Indiani, podržava skupina “Republikanci za Joea”. Prilikom potvrde kontroverznog i konzervativnog suca Bretta Kavanaugha u senatu za njega je glasao i demokrat Joe Manchin, i to upravo zato što se danas natječe za novi mandat u konzervativnoj Zapadnoj Virginiji.
Ako se tomu pridodaju spomenuti nekadašnji demokrati koji su prije glasali za Obamu, a danas podržavaju Trumpa te skupine poput “Nikada za Trumpa”, snažne frakcije unutar Republikanske stranke koja odbija glasati za američkog predsjednika ili pak pokret “Gejevi za Trumpa” o kojoj ime sve govori, dolazi se do sasvim drukčijih zaključaka: američko je društvo ipak možda i najdemokratičnije u svijetu i funkcionira bez “svetih krava”.
6. Što će ovi izbori značiti za budućnost Donalda Trumpa?
Formula je relativno jednostavna. Zadržavanje oba doma Kongresa moglo bi Trumpovu administraciju i dalje ostaviti vez protuteže, a Demokratska bi stranka time skrenula dodatno ulijevo.
S druge strane, ako demokrati uspiju osvojiti barem Predstavnički dom, podjela vlasti SAD-u mogla bi donijeti sukob parlamenta s američkim predsjednikom. A taj sustav “kočnica i ravnoteža” u trenutku kada obje stranke bježe od centra prema ekstremima, prosječnom bi Amerikancu mogao zapravo i pomoći.
Trump je milionima dao posao od kada je na čelu SAD-a ! zašto bi demokrati iz toga trebali izvući korist na ovim izborima ? Uostalom sve ćemo vidjeti ujutro !