Da nema Ine, pad hrvatskog BDP-a od 2012. do 2013. godine bio bi 13, a ne 12 posto. Još 2008. dodana vrijednost koju je stvorila kompanija bila je 1,6 posto BDP-a, a 2012. godine, dakle u kriznim godinama, narasla je na 2,6 posto. Iz toga se već vidi koliko je Ina važna kompanija – rekao je razgovoru za Poslovni dnevnik glavni ekonomist Ine Goran Šaravanja, naglasivši kako su iz tog izračuna isključene i sve aktivnosti koje Ina poduzima u stranim državama. Kako tvrdi Šaravanja, samo prošle godine 94 posto Ininih ulaganja bilo je usmjereno u Hrvatsku, od čega je najveći dio otišao upravo u istraživanje i proizvodnju. Od ukupno 1,3 milijarde kuna uloženih u 2012. otprilike 60 posto usmjereno je u taj segment.
I u prvoj polovici ove godine ulaganja su bila znatna: ukupno je uloženo 500 milijuna kuna, što je rast od 23 posto na godišnjoj razini, potaknut ubrzanim aktivnostima u svim segmentima poslovanja.
Ponovno je segment istraživanja i proizvodnje imao najveći udio uložena novca, više od 360 milijuna kuna.
– Važno je istaknuti je da je omjer duga i kapitala pao s opasnih 44 posto potkraj 2010. na 26 posto u prvoj polovici ove godine – poručio je Šaravanja.
>>Povijest Ine: Nakon epske pobjede u ratu, gubitnici u miru
>>Ekonomska blogika: Suosjećam s Ministarstvom financija
