Nastavnici i učitelji nastavljaju frontalni štrajk unatoč apelima resorne ministrice Blaženke Divjak, i to do ispunjenja zahtjeva – povećanja koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto. Štrajk prosvjetara ulazi u 29. dan, ali zahvaljujući činjenici da se provodio po cirkularnom modelu, učenici su izgubili ukupno osam dana nastave. Analize Banskih dvora pokazuju da štrajk, gledano kroz plaće učiteljima i nastavnicima, stoji oko 32 milijuna kuna dnevno pa je u ovih osam dana nerada počinjena šteta od 256 milijuna kuna.
Prvo rezovi pa povišice
Pritom je Vlada najavila da nakon 15. studenog više neće plaćati štrajk pa su posljednja dva dana, utorak i srijeda, zasad neplaćena premda će se konačno rješenje znati vjerojatno po prestanku štrajka. Učiteljima i nastavnicima, dakle, bit će plaćeno ukupno 192 milijuna kuna kroz plaće iako taj dio primanja nisu odradili.
Zato u Vladi tvrde da nadoknada nastave neće dodatno koštati državni proračun jer učiteljima i nastavnicima nemaju namjeru plaćati odrađivanje neodrađenih sati. Izvor dodatnog troška leži u činjenici da će se školska godina vjerojatno morati produljiti pa će država i lokalne jedinice morati podmiriti oko 50 milijuna kuna za prijevoz učenika.
Ipak, štrajk ne izaziva samo trošak državi koja je najveći poslodavac u obrazovnom sustavu, već financijski opterećuje i roditelje, a posredno i njihove poslodavce. Zasad, kažu nam u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, dok je štrajk bio cirkularan, nije bilo direktnih posljedica na organizaciju rada u tvrtkama jer su roditelji djecu zbrinjavali, ali i to se, kažu neki poslodavci, može očekivati ako frontalni štrajk potraje. Poslodavci od početka štrajka upozoravaju da sustav obrazovanja, kao i ostale dijelove javnog sektora, treba restrukturirati, a potom analizirati politiku plaća u sustavu.
– Djece je manje, a nastavnika i učitelja je sve više, i o tome se mora govoriti, kao i o činjenici da je uravnilovka nepoštena politika plaća koja onoga koji radi kvalitetno kažnjava, a nagrađuje onoga koji ne radi. Ljude koji kvalitetno rade treba nagraditi boljim uvjetima rada i većim primanjima, a one koji ne rade svoj posao valja otpustiti – kaže nam predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja.
Podsjeća da je HUP apelirao zbog prevelike mase plaća u javnom sektoru i u više navrata pozivao na strukturne reforme unutar sustava. Poslodavci drže i da je Vlada prvo trebala provesti racionalizaciju sustava pa onda povećavati osnovicu ili koeficijente složenosti poslova pa ova taktika premijera Andreja Plenkovića u kojoj je svima povećao plaću nije dovela do završetka štrajka. Dapače, Sindikat policije u srijedu se pridružio podršci prosvjetarima i najavio da će i oni sindikalnim akcijama u borbu za veće koeficijente. Mario Puškarić, predsjednik ovoga sindikata, rekao kako će provesti anketu te pozvati i druge sindikate da se priključe kako bi zajedničkim snagama poboljšali status policijskih službenika.
Štrajkat će i policajci
– Osnovna plaća policajca je 4500 kuna. Mladi koji dođu u banku tražiti stambeni kredit s tim novcem ne zadovoljavaju ni minimalne uvjete. Brojimo oko 1300 članova, a predložit ćemo i drugim sindikatima čak i da povedu štrajk – kaže Mario Puškarić, predsjednik Sindikata policijskih službenika, koji je također tražio povećanje koeficijenata složenosti poslova.
Ovo je najdulji štrajk prosvjetara kojem se ne vidi kraja i koji među samim štrajkašima ima visoku podršku – veću od 89 posto. Štrajk i dalje ima podršku među roditeljima pa je jedino što ga eventualno može poljuljati prijetnja Vlade da učiteljima neće platiti dane provedene u štrajku. Grubi izračun pokazao je da bi svaki neplaćeni dan prosvjetare mogao koštati oko 315 kuna manje plaće pa su po tome učitelji i nastavnici u ovom trenutku izgubili 630 kuna primanja, što je oko osam posto ukupne prosječne plaće. Ipak, sindikalni vođe i jučer su najavili da štrajk ide jednakom snagom i da zaposlenici u sustavu obrazovanja i dalje iskazuju nezadovoljstvo radom Vlade.
Pregovore s prosvjetarima ubuduće će voditi ministrica Divjak koja, čini se, nema rješenja, osim onih koja su već bila i ponuđena, a to je povećanje osnovice plaća u tri navrata za ukupno 6,12 posto tijekom iduće godine i dodatno povećanje od dva posto kroz dodatak na složenost rada. To sindikati odbijaju i inzistiraju na koeficijentima iako im Vlada uporno tvrdi da o toj temi ne želi pregovarati prije nego što se provede analiza svih koeficijenata, a za koju Vlada planira angažirati strane konzultante koji ne bi bili pod pritiskom interesnih strana u Hrvatskoj.
Dapače, jučer su sindikati odbili prijedlog ministrice Divjak da održe nastavu za učenike osmih razreda i maturante jer smatraju da ministrica time traži da počnu slabiti štrajk, objasnio je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola.
– Ni najmanju namjeru nemamo činiti štetu učenicima. Štetu učenicima i roditeljima, ako osjećaju da je imaju, učinili su Vlada i predsjednik Vlade koji 28 dana ne razgovara sa zaposlenima u štrajku. To je nenormalno, ni u jednoj zemlji to se ne događa – poručio je u srijedu.
Oporba, pak, poziva na ostavku ministrice Divjak, a ni u koaliciji nisu raspoloženi prema ministrici koja je prozvala premijera Plenkovića za “igre moći” sa sindikatima.
Uvesti radnu obavezu a dane u štrajku nek im plati sindikat! Otpustiti sve nastavnike koji su višak a takvih je oko 30 %. Točka!