Danas na 84. sjednici Vlade RH premijer Plenković je najavio ratifikaciju Istanbulske konvencije i osvrnuo se na kritike koje su stigle od strane Europske komisije.
Premijer Andrej Plenković sjednicu je otvorio čestitkom Međunarodnog dana žena svim ženama u Vladi i općenito ženskoj populaciji.
Najavio je završetak procedure za ratifikaciju Istanbulske konvencije.
- Pri kraju je procedura za upućivanje Istanbulske konvencije na Vladu. I vjerujem da ćemo idući, ili za dva tjedna imati Konvenciju na Vladi, a potom uputiti na ratifikaciju. To je nešto što smo bili obećali, procedura je provedena, javna rasprava je provedena. Sve dileme koje postoje, mislim da nisu takvog karaktera da ne mogu biti premoštene. Ono što je najvažnije da se koncentriramo na ono najbitnije - zaštita od nasilja, i tu brojni akteri u hrvatskom društvu na različite načine žele skupljati poene. SDP je to mogao ratificirati, sada je glavni zagovornik i kritičar, a s druge strane svi oni koji su tada zagovarali konvenciju trebaju pogledati u supstancu i pogledati koje su to države i stranke ratificirale. Vjerujem da ćemo u racionalnoj, razumnoj, raspravi u Saboru pronaći rješenja i mehanizmima koji postoje u Konvenciji podignuti razinu zaštite od nasilja u obitelji.
Osvrnuo se na negativno Izvješće Europske komisije.
- Mi smo u skupini prekomjernog deficita kao i Cipar i Italija. No, s obzirom kakva je bila 2017., Izvješće je očekivano. Međutim, spriječili smo veće posljedice na naše gospodarstvo i te činjenice nam daju za pravo da smo stvorili mogućnost za veći gospodarski rast i Komisija je to prepoznala, rekao je Plenković.
Najavio je da idući tjedan dolazi europski predstavnik sindikata. "Tada ćemo vidjeti što Hrvatska može učiniti za rast i razvoj, ali i solidarnost za naše ljude."
Uskoro zakonske izmjene za blokirane
- Pitanje blokiranih je jedno od najvažnijih pitanja i puno razgovaramo. Ministar Bošnjaković je dao naznake i smjernice u kojem pravcu ćemo ići idućih dana. Radimo na 3 smjera. Vodimo razgovore sa svim zainteresiranim akterima i očekujem da u sljedećih nekoliko tjedana Vlada pripremi zakonske promjene i uputi ih u Sabor, rekao je Plenković.
- Nastojat ćemo vidjeti koji su sve ljudi blokirani i koji su najugroženiji. Moramo stvoriti povoljno zakonsko okruženje koje bi potaknulo privatne vjerovnike da otpuste dugove koje ne uspijevaju naplatiti od građana. Trebamo vidjeti kako ubrzati provedbu stečajeva potrošača za pojedine kategorije blokiranih građana i time bismo zaokružili set mjera i znatno smanjili broj blokiranih kojih je preko 300.000, kazao je premijer.
Premijer je komentirao i nedavno donesen dokument Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.
- Sadržaj dokumenta uputit ćemo nadležnim resorima, ima vas skoro desetak, kako biste analizirali sadržaj i preporuke pa da vidimo što možemo učiniti na edukaciji o ovoj temi, na uspostavljanju civiliziranog dijaloga gdje su ljudi poprilično suprotstavljenih stajališta radili na temi koja donosi podjele u društvu, rekao je Plenković.
Vlada je prihvatila akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2018., a kako je istaknula potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, on sadrži 98 mjera čijom će se provedbom troškovi poduzetnika smanjiti za 625,9 milijuna kuna.
Po riječima Dalić, Ministarstvo gospodarstva uspostavilo je sustav i metodologiju za mjerenje troškova regulacije s ciljem njihovog sustavnog smanjivanja. Cjelokupnim mjerenjem utvrđeno je da postoji 570 različitih propisa koji imaju učinak na gospodarske subjekte, a u kojima je sadržano 1.800 različitih administrativnih obveza za gospodarstvo.
Tijekom protekle godine provedena je analiza 200 propisa, u kojima je utvrđeno postojanje 600 različitih obveza, za koje je izračunato i procijenjeno da stvaraju gospodarstvu trošak regulacije od oko 5,1 milijardu kuna, kazala je.
"Akcijski plan administrativnog rasterećenja za ovu godinu sadrži 98 različitih mjera, čijom će se provedbom ukupni trošak administrativnog opterećenja smanjiti za 12 posto, odnosno za 625,9 milijuna kuna", kazala je Dalić. Dodala je kako je ovaj akcijski plan drugi u nizu, jer se dovršava provedba prvog akcijskog plana, koji je Vlada usvojila početkom prošle godine, a čije se potpuno ispunjenje očekuje za nekoliko mjeseci.
Donošenjem ovog novog plana nastavlja se sa smanjivanjem birokratskih troškova, ustvrdila je Dalić.
Plan donosi mjere koje uključuju konkretno ukidanje obveze vođenja niza evidencija, registara iz nadležnosti porezne i carinske uprave, što donosi jednostavnije i jeftinije poslovanje za više od 90 tisuća poslovnih subjekata, navela je.
Smanjuje se i broj odobrenja u turističkom sektoru, ukidaju se razni ispiti za djelatnike u turizmu te se planira ukidanje plaćanja turističke članarine za IT sektor i druge djelatnosti koje nisu usko vezane uz turizam, rekla je Dalić.
Ukida se i niz rješenja, dozvola, odobrenja koje je do sada bilo potrebno ishoditi u fotosanitarnoj zaštiti, akvakulturi i slatkovodnom ribarstvu, a ukidanje plaćanja naknada za opće korisnu funkciju šuma za sve poduzetnike s prihodom nižim od tri milijuna kuna je već u proceduri usvajanja, naglasila je.
Vlada je imenovala nove članove Povjerenstva za ocjenu prijava po objavljenom Pozivu za iskazivanje interesa, kao i praćenje daljnje procedure realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari 1.
Novi sastav povjerenstva čine ministar državne imovine Goran Marić kao predsjednik te ministar turizma Gari Cappelli, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Tomislav Boban, državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić i načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli kao članovi.
Završen je otvoreni dio sjednice.
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak kako po pitanju strukturnih reformi naglasak treba staviti na reformu zdravstvenog sustava, da treba bolje organizirati javnu upravu te raditi na reformama u području pravosuđa i obrazovanja.
Komisija je u izvješću navela i kako je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka Europske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale. "Duboko smo svjesni svih okolnosti koje su u proteklom razdoblju obilježile i gospodarski razvitak i reformski dio", kazao je Marić napominjući kako su, s jedne strane, prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji bilo da se govori o gospodarskom rastu, a posebno je apostrofiran napredak u javnim financijama.
Kujundžić: EK potvrdila da se u zdravstvu događaju pozitivni pomaci
Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da su se u sektoru zdravstva počeli događati pozitivni pomaci, što je potvrdila i Europska komisija, a pri tom je istaknuo kako su dugovi u zdravstvu lani prvi put u hrvatskoj povijesti bili niži nego prethodne godine.
"Pozitivni se pomaci, po ocjeni Europske komisije, događaju u zdravstvu glede dugova. Naslijeđeni dugovi su veliki, međutim 2017. godine bili su prvi put u hrvatskoj povijesti niži nego godinu ranije", kazao je Kujundžić novinarima prije Vladine sjednice.
kako ide trgovina? što je sljedeće? srpska samouprava i granica Karlovac Karlobag Virovitica?