- Najbolja je lipa jer se najlakše obrađuje. Dobra je i vrba koju i ja često koristim. Počne se od cjepanice od koje se naprave dva komada za lampu. Gornji je statički, a donji dio se pokreće. Kad se klepeće, što glasniji zvuk to je maska bolja - strpljivo opisuje postupak izrade podturenske čaplje, autohtone drvene maske, Slavko Vidović (70), jedan od rijetkih preostalih majstora tog zanata.
Čaplje, lampe ili štrki, kako se sve ne nazivaju drvene maske, rado su viđene na svim fašničkim manifestacijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ima ih raznih oblika, s drvetom obrađenim u obliku kravlje ili svinjske glave, s rogovima koji strše iznad njih.
Mještani kažu da su ih nekad zvali „čaplja-čapluga“, a ime su, prema jednoj teoriji, dobile po mađarskom jeziku čapljam što znači “udaram”. Drugi pak kažu da je maska ime dobila po pticama čapljama. Glava se stavi na kolac koji maškor drži u rukama, skriven ispod bijele plahte. Povlačeći špagu pomiče čeljusti i stvara zvukove. Maske su obojane živim bojama. Slavko nam je ispričao legendu koju je on čuo od svog oca.
- Mladići nekad nisu smjeli samo tako doći do djevojčine kuće i nalukavati cure. Zato se jedan mladić maskirao i otišao u susjedno selo pogledati ima li kakva puca za njega. Kad ga je ugledala s prozora, onako maskiranog, počela je vikati: “Pekel se otpral, ide črni vrag”! S vremenom su i drugi mladići počeli izrađivati maske - kaže Slavko.
Ima, dakako, više legendi, a jedna kaže da su se maskama tjerali zli duhovi i zima. On se izradom maski počeo baviti još 50-ih godina. Kao stolaru mještani su mu donosili čaplje na popravak. Ubrzo ih je i sam počeo izrađivati. Zanimanje pokazuju i unuci Marko (10) i Lovro (9), koji su si sami izradili svoje čaplje, lakše i manje od ovih kakve nose odrasli.
- Čaplju nosim od vrtića - kaže Marko.
Slavkova supruga Ljubica, tajnica u KUD-u Podturen, kaže da odlaze na fašnike u Njemačku, Zagreb, Samobor, Ivanec... Proputovali su kilometre i kilometre. Podturenčani prvi u Međimurju organiziraju fašničku povorku, a ove godine okupilo se čak 350 maškora. Pobrinuli su se i da gosti ne odu praznih ruku. Slavko je, naime, počeo izrađivati minijaturne replike maski koje dijele posjetiteljima. Za taj je originalan suvenir i nagrađen. KUD Podturen i Udruga Turen iz Podturna prijavili su u IPA fond zajednički projekt održavanja tradicionalne žetve i fašnika želeći te običaje otrgnuti od zaborava.
Konacno nekaj o Podturnu kojeg i po capljama i po kulturi veze sa Madjarskom,ali tu kulturu i povezanost sa nasom bracom i Madjarima su nam srusili 1945 leta kad su nam partizani srusili mosta u Podturnu,htjeli bi opet biti povezani sa njima jer ima puno zajednickoga tj. od kulture itd.s ako nam to dopusti prvenstveno Hrvatska Vlada a posebice nas zupan Perhoc i njegov zamjenik M.Posavec koji se premalo angaziraju za nase mjesto.