Profesor demografije i političkih znanosti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Tado Jurić gostovao je u studiju Večernjeg lista te komentirao konačne rezultate Popisa stanovništva za 2021. godinu. Prema konačnim rezultatima, podsjetimo, u Hrvatskoj živi 3,871.883 stanovnika. Među njima je, prema narodnosti, 3,547.614 (91,63 %) Hrvata, Srba 123.892 (3,2 %), Bošnjaka 24.131 (0,62 %), Roma 17.980 (0,46 %), Talijana 13.763 (0,36%). U odnosu na prošli popis, Hrvatska je izgubila 413 tisuća stanovnika, odnosno 10% svog stanovništva.
- Problem je što smo popis puno platili, a nismo doznali broj stranaca u hrvatskom društvu. Trebalo je popisati i strance, ne sa stalnom adresom, nego one koji su prijavili boravište. Fokus je sada na gotovo pa ideološkoj borbi koja poručuje da je katolika manje, to se nije trebalo dogoditi. Kao da je glavna poruka Popisa da je katolika manje jer smo sve ostalo znali. Otvara se pitanje jesu li namjerno postavljena dva pitanja o vjeri i vjerskoj pripadnosti kako bi se ostvario neki ideološki cilj. Bilo namjerno ili ne, posljedica je da će se ta brojka koristiti kao ideološko oružje protiv tzv. stare srednje klase i DZS najbolje što bi mogao je da razjasni situaciju. Ovako se rasplamsavaju određene strasti i ideološki sukob u društvu - navodi uvodno.
Sada su, podsjeća, pitanja bila o vjeri, a potom o vjerskoj zajednici. - Ako ste naveli kršćanin, preko 180 tisuća građana je na taj način dospjelo u kategoriju ostalih kršćanskih zajednica. Imamo situaciju da su one ispod katolika najbrojnija skupina - pojašnjava.
Problem u nepopisivanju stranaca ističe zbog toga što oni, kaže, u Hrvatskoj čine pet posto populacije. O njima, tvrdi, nemamo osnovne podatke poput onoga odakle su stigli u Hrvatsku. - Stranaca je 200 tisuća. Nije to bitno jer ih se plašimo, nego jer se oni koriste za damping cijena rada u Hrvatskoj. To dovodi do daljnjeg iseljavanja - kaže.
- Određeni su portali jučer prenijeli da sam izjavio da je zaista manje katolika u Hrvatskoj. Međutim, pozivao sam se na studiju koju smo radili u iseljeništvu i govorio samo o iseljeništvu - istaknuo je Jurić. Iseljavanje je, navodi, na gubitak građana utjecalo više od pada rodnosti.
Također, tvrdi kako se popisalo i "fiktivno stanovništvo". - Samopopisivanje je omogućilo da se osoba iz Beograda ili Stuttgarta popiše kao stanovnik Hrvatske iako nije tu tko zna koliko već godina, to nije nitko mogao provjeriti. Popisivači nisu imali mogućnost u drugim bazama provjeriti je li točno što netko daje podatke za drugu osobu. Oni su isto mogli biti godinama u Njemačkoj, a vi popišete kao da žive u Hrvatskoj. Velik je broj indicija koje ukazuje da nas je još znatno manje, a da se mnogi ne žele odjaviti zbog straha od gubitka određenih beneficija - tvrdi demograf.
DZS bi, smatra, trebao "smiriti strasti" i ne dozvoliti da popis postane oružje za ideološke borbe. Što se tiče demografskih mjera, navodi kako postoje tri seta koje treba kombinirati - političke, socijalne i ideološke mjere.
- Politička mjera je borba protiv korupcije i klijentelizma. Ona je suštinski važna za iseljavanje. Socijalna mjera je uvođenje dječjeg doplatka. Njemačka nudi 230 eura po djetetu, čak i više ako je dvoje, troje djece. Netko tko ima troje djece na dječjem doplatku dobije više nego što mu iznosi plaća u Hrvatskoj. To je nevjerojatna konkurencija. Mjera ideološke prirode je da se shvati da hrvatsko društvo nije u problemima radi katoličanstva i jer smo Hrvati, nego jer smo premalo katolici i Hrvati. Teza je potpuno drugačija - smatra.
- Glavna mjera koja bi odmah donijela rezultat je rad na daljinu. Ona je važna zbog prostornog aspekta. Zagreb i Split će uvijek biti naseljeni, pitanje je kako zadržati ili vratiti dio pučanstva u periferiju. Prijedlog je da, recimo, Grad Zagreb dopusti da se 2% radnika iz državne i javne službe i 2% iz privatnog sektora može vratiti ili preseliti na periferiju, ali dobivati zagrebačku plaću. Slično se može primijeniti i na razini EU. Da se radnici vrate, ali primaju njemačku plaću - navodi Jurić te zaključno ističe koja je trebala biti glavna poruka Popisa stanovništva.
- Trebala je glavna poruka biti da smo mi postali useljeničko društvo koje već ima 5% strane radne snage koja vrši damping cijena rada u Hrvatskoj i na taj način potiče još više iseljavanje - zaključio je.
VIDEO Otkrivamo kako je nastala pogreška u brojenju katolika: Za sve je kriv obrazac za popis.
Važnije od demografske teme je govor našeg premijera iseljenoj Hrvatskoj tvrdeći da smo postigli sve postavljene ciljeve unatrag 30 godina postojanja države Hrvatske.