Tri minute po glavi sudionika. To je minutaža na koju će se svesti Zagrebački summit, prije pojave globalne pandemije novog koronavirusa zamišljen kao najveći politički sastanak na vrhu ikad održan u Hrvatskoj, ali sada modificiran u videokonferenciju 27 lidera država članica Europske unije i šest lidera država zapadnog Balkana, odnosno jugoistočne Europe.
Pet dana uoči održavanja videosummita 6. svibnja, Večernjak je u Bruxellesu ekskluzivno doznao neke detalje o tome kako Europska komisija, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i hrvatsko predsjedanje Vijećem EU planiraju da bi trebao izgledati taj sastanak na vrhu EU i zapadnog Balkana s ciljem većeg približavanja u doba međusobnog udaljavanja, tj. socijalne distance. Među tim je detaljima i dogovor da se svi premijeri i predsjednici drže ograničenja od tri minute za svoj govor, a još je jedan detalj da će se na ekranima sudionika videokonferencije prikazivati samo ime i prezime, ne i zemlja iz koje dolazi onaj tko u tom trenutku govori.
Ni zastave, grbovi, knjige, obiteljske fotografije i slični detalji koji se obično nađu u pozadini sudionika ovakvih razgovora na daljinu neće se smjeti vidjeti: preporučuje se, doznajemo, korištenje uniformirane digitalne pozadine za sve sudionike. Izbjegavanje imena država i državnih simbola očito nije samo tehničko nego i političko pitanje s obzirom na “statusnu neutralnost” videosummita i činjenicu da među 27 država članica njih pet ne priznaje Kosovo kao državu. Zagrebački summit trebao je biti nešto od čega će Hrvatska kao domaćin imati političke koristi, ali i nešto od čega će komercijalne koristi imati zagrebački hoteli i restorani, posebno oni skuplji kakve vole državnici. Za potrebe tog summita Vlada je svojedobno nabavljala i 50-ak limuzina gornje srednje klase, 40 kombija za prijevoz delegacija...
Nije poznato gdje je to sve završilo, ali za videokonferenciju je, očigledno, suvišno. Prije pojave novog koronavirusa nitko nije mogao ni pomišljati da će se Zagrebački summit održati sa svim sudionicima, ali bez Zagreba u glavnoj ulozi, bez fizičkog okupljanja sudionika. Ali sada je to realnost. Iako zbog formata mnogi obični promatrači zaključuju da je tema summita proširenje EU na zapadni Balkan, nekoliko država članica trudi se i u pripremi deklaracije jasno naglasiti da ovo nije summit o proširenju.
Ni prvi ovakav neformalni summit u Sofiji, tijekom bugarskog predsjedanja Vijećem EU 2018., nije, formalno govoreći, bio o proširenju, nego o “konektivnosti”, infrastrukturnom i svakom drugom povezivanju EU i zapadnog Balkana. Ali inzistiranje na tome da se ni Zagrebačka deklaracija ne bavi temom proširenja ide do te mjere da neke države traže da se u njoj ne spominje ni činjenica da je Vijeće EU nedavno donijelo odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Nacrt Zagrebačke deklaracije spominje četiri stvari: europsku perspektivu zapadnog Balkana, solidarnost koja se očituje u obliku financijske potpore EU, zajedničku borbu protiv koronavirusa i sigurnosnu suradnju.
w︆w︆w︆.︆Ki︆s︆s︆Tok︆.︆c︆o︆m