Budući da su vode u kršnim područjima ovisnije o količini oborina, ako i dalje ne bude kiše, dostupnost pitke vode mogla bi postati problem i na jugu Hrvatske, gdje je zbog turističke sezone povećana potrošnja vode, upozorili su u utorak iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
U Hrvatskoj su već dulje vrijeme temperature visoke, krajem srpnja penjale su se do 39 Celzijevih stupnjeva, no na trenutačno hidrološko stanje i vodostaje rijeka znatno utječu manje količine oborina proteklih mjeseci, kažu u DHMZ-u.
Dostupnost vode zbog toga bi mogla, osim u Istarskoj županiji, postati problem i južnije na Jadranu. Uloga krških voda osobito je značajna za vodoopskrbu stanovništva, poglavito u predjelima koji su deficitarni s vodnim resursima.
Vode u kršu, koje pripadaju jadranskom slivu, ovisnije su o oborinama, pa ako se nastavi razdoblje bez oborina, vjerojatno treba očekivati probleme na tim područjima, posebice zbog turističke sezone i povećane potrošnje vode, rekli su Hini u Službi za hidrološke studije, analize i prognoze DHMZ-a.
Premda su vodostaji rijeka u Hrvatskoj niži od uobičajenih, za sada nisu premašili apsolutne minimume, no očekuje se da će se stagnacija vodostaja rijeka nastaviti u sljedećim danima.
„Prema izračunima meteoroloških modela, nema prognoziranih značajnijih oborina u sljedećih tjedan dana koje bi mogle popraviti trenutačnu hidrološku situaciju”, poručili su iz DHMZ-a.
Istarska županija od 18. srpnja ograničila je potrošnju vode te zabranila zalijevanje javnih i privatnih zelenih površina, uporabu tuševa na plažama, pranje vozila i javnih površina, ulica i trgova, osim površina tržnica i ribarnica. Župan Boris Miletić jučer je potvrdio da spomenute mjere ostaju na snazi još najmanje tjedan dana.
Dunav i Drava manje ovise o lokalnim oborinama
Osim rijeka jadranskog sliva, kroz Hrvatsku teku rijeke crnomorskog sliva, gdje je situacija nešto bolja. Tu pripadaju velike rijeke Dunav i Drava, koje manje ovise o lokalnim oborinama.
S obzirom na to da izviru izvan Hrvatske, Dunav i Drava reflektiraju hidrološku situaciju svog slivnog, a ujedno šireg geografskog područja, pojašnjava DHMZ.
Za sada je na tim slivovima manja vjerojatnost pojave hidroloških ekstrema, odnosno minimuma, ocjenjuje DHMZ.
Za razliku od Dunava i Drave, sliv rijeke Save značajno ovisi i o lokalnim oborinama, jer gotovo polovica (43 posto) teče područjem teritorija Hrvatske.
Međutim, DHMZ upozorava na utjecaj hidroelektrana na reguliranje protoka, one bi u uvjetima niskih vodostaja trebale osigurati minimalne potrebne protoke u rijekama.
VIDEO: Kanader grabi vodu kod Omiša
