Dok je domaća javnost uglavnom zaokupljena (ne)nabavom cjepiva protiv koronavirusa, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine i čelnik vodeće srpske stranke u toj zemlji Milorad Dodik odlučio je skrenuti pozornost na sebe, i to ponovnom prijetnjom referendumom o samostalnosti Republike Srpske.
Ovaj put povod mu je bilo djelovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice Valentina Inzka te najava imenovanja njegova nasljednika, a to bi, po svoj prilici, mogao biti njemački političar Christian Schmidt.
– Srbi su za izvornu primjenu Daytonskoga mirovnog sporazuma, za ukidanje visokog predstavnika i za referendum o statusu Republike Srpske ako se njihovi stavovi ne uvaže – izjavio je Dodik u uvodnom obraćanju zastupnicima entitetskog parlamenta u Banja Luci, koji je na njegov prijedlog usvojio niz kontroverznih zaključaka, uključujući najavu referenduma.
Dodik je iznio stav da će se, nakon izbora Joe Bidena za američkog predsjednika, “pritisci na Republiku Srpsku intenzivirati” te je pozvao srpske predstavnike na jedinstvo u političkom stavu i djelovanju.
EU za reformu izbornog zakona
Bošnjačke predstavnike optužio je Dodik da lobiraju na Zapadu protiv Srba i Republike Srpske.
– Oni nama 26 godina stalno govore da smo mi genocidan narod, da RS ne treba postojati i onda kažu morate biti tu. Nećemo biti tu. Razumno je razdoblje godinu-dvije. Ako ne bude, ja ću doći ovamo i predložit ću referendum o statusu RS-a i baš me briga što će tko reći – kazao je Dodik.
Oporba je napustila zasjedanje prije glasovanja, optužujući Dodika za manipulaciju. Ismijali su njegovu najavu referenduma, podsjećajući kako su od njega i ranije stizale slične najave koje nikada nisu realizirane. S druge strane, Dodik poručuje da je referendum moguć ako se postigne opći konsenzus u RS-u, što je malo vjerojatno, jer oporbeni SDS i PDP ne pokazuju spremnost na konfrontaciju sa Zapadom. A upravo bi to značilo raspisivanje referenduma, što su pokazale i promptne reakcije zapadnih veleposlanstava na zaključke Narodne skupštine RS-a.
U zajedničkoj izjavi veleposlanici Kvinte (SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija te posebni predstavnik EU) izrazili su potporu “jedinstvenoj, suverenoj državi s dva entiteta koji nemaju pravo na odcjepljenje od BiH”. “U vrijeme kada se zemlja suočava s brojnim problemima, uključujući pandemiju, pozivamo sve institucije vlasti da se fokusiraju na zadovoljenje potreba njenih građana, uključujući potrebu za reformama nužnima za ekonomski oporavak i napredak na putu prema EU, a ne na izjave koje unose podjele”, priopćili su pružajući jasnu poruku visokom predstavniku međunarodne zajednice.
Zanimljivo je da je telefonski Milorada Dodika, baš u vrijeme dok je obrazlagao zaključke pred Narodnom skupštinom, nazvao Matthew Palmer, specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan. Od Dodika, kao i drugih lidera u BiH s kojima je pričao, Palmer je zatražio izborne reforme, pa i ograničene ustavne promjene koje bi to omogućile. To je, kako je objasnio, potrebno zbog ubrzanja europskog puta BiH. Izborna reforma, kojom bi se izborni proces učinio transparentnim i provele sudske odluke o diskriminaciji manjina i legitimnom nacionalnom predstavljanju među uvjetima su koje BiH mora ispuniti želi li dobiti kandidacijski status za članstvo u EU.
Hrvatski predstavnici su najzainteresiraniji za ovu reformu jer su do sada često majorizirani i sada žele model koji će im jamčiti legitimno nacionalno predstavljanje. Uz potporu veleposlanika SAD-a i EU o cjelovitoj reformi Izbornog zakona BiH već razgovaraju vodeća hrvatska i bošnjačka stranka, HDZ I SDA, a Palmerov poziv je očita poruka da se u taj proces trebaju uključiti Dodikov SNSD i druge parlamentarne stranke. Vidljivo je da Zapad i Dodik nemaju iste prioritete i da se u Bruxellesu, i Washingtonu uglavnom ignoriraju Dodikovi zahtjevi za manjim vanjskim utjecajem. Uostalom, najava imenovanja novog visokog predstavnika to potvrđuje i u praksi.
S druge strane, od Dodika se traži da sudjeluje u unutarnjim reformama koje će BiH približiti članstvu u EU. Reforma Izbornog zakona je jedna od njih. Dodik bi se radije fokusirao na jačanje autonomije RS-a, što je, kako kaže, moguće povratkom “izvornom Daytonu”.
“Mirnog razlaza” neće biti
Očekivano, bošnjačka je politika jednoglasna u osudama Dodikovih poteza i pozivima međunarodnoj zajednici da ga sankcioniraju. “Mirnog razlaza” neće biti, poručili su Dodiku iz SDA. No, čini se kako se Zapad, uključujući novu američku administraciju, neće baviti ispunjavanjem njihovih želja, već pokušajima provedbe ključnih reformi koje će BiH učiniti stabilnijom i funkcionalnijom državom. Promjene Izbornog zakona i ostale reforme koje je definirao EU trebale bi biti putokaz za posvađane bh. lidere.
Dodikov glavni saveznik, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, nastavlja pružati potporu Republici Srpskoj, ali izbjegava službeno podržati njegove prijetnje referendumom i neke druge stavove. Prikazuje se umjerenim saveznikom svojih sunarodnjaka “s druge strane Drine”, ali i konstruktivnim igračem u regiji. Simbolično je to pokazao donacijom cjepiva protiv koronavirusa susjednim zemljama, uključujući BiH.
Kakvi zavodnicki pogledi, Vucko samo zatvori oci i prepusti se