pojačan nadzor

Donosimo krizni plan protiv afričke svinjske kuge!

Divlja svinja
Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
1/3
05.02.2019.
u 19:11

Uz odstrel divljih svinja, pojačan je nadzor svinjogojskih farmi, a domaće svinje ne smiju u otvorene ispuste.

Pojačani odstrel divljih svinja u Hrvatskoj ovih je dana podijelio javnost, činjenicom da bi ih se naredbom Ministarstva poljoprivrede do 1. kolovoza trebalo usmrtiti 50% – oko 40.000 svinja u oko 1068 lovišta i izvan njih kako bi se populacija svela na biološki minimum – zgroženi su čak i neki lovci. No u Ministarstvu su uvjereni da uopće nije pitanje hoće li se afrička svinjska kuga (ASK) u nekom trenutku pojaviti i u Hrvatskoj, nego kada će se to dogoditi.

Usmrćivanje jedino rješenje

Stoga je, kako bi se smanjile goleme ekonomske štete, kakve već trpi niz EU zemalja i šire, na snazi krizni plan kako bismo što dulje zadržali status države slobodne od tog virusa koji je opasan za divlje i domaće svinje, ali ne i za čovjeka. U slučaju pojave ASK-a, odmah se zatvaraju državne granice, gube tržišta... pa bi samo Kanada, procjenjuje se, u slučaju zaraze ASK-om u sektoru svinjogojstva pretrpjela štetu od oko 30 milijardi dolara.

Otkad se pojavila afrička svinjska kuga 2014., u EU, Rusiji, Ukrajini i Kini usmrćeno je oko 1,5 milijuna domaćih svinja, a pola milijuna uginulo je na zaraženim farmama u EU, podaci su Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i baze podataka o bolestima WAHIS. S obzirom na to da se u preventivne svrhe oko žarišta moraju ubiti i zdrave svinje, broj je puno veći. U EU ASK je prisutan kod domaćih i divljih svinja (Bugarska, Italija, Litva, Letonija, Poljska, Rumunjska, Estonija), a u Belgiji, Češkoj i Mađarskoj zasad je potvrđena samo kod divljih. U Rumunjskoj je dosad usmrćeno više od 361.000 domaćih svinja, a u Belgiji 5222 na 22 gospodarstva, a ASK je potvrđen samo u divljih svinja.

– ASK se u uzgoju domaćih svinja iskorjenjuje usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama (u krugu od 3 i 10 km) uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa od najmanje 45 dana. Divlje svinje glavni su izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području – kaže glavni veterinarski inspektor Gordan Jerbić ističući kako se u slučaju bolesti u domaćih svinja sve usmrćuju bez iznimke, a na teret državnog proračuna.

Prevencija kao strategija

S obzirom na to da ASK nije nikada zabilježen na području RH, strategija kontrole usmjerena je na prevenciju te pasivno i aktivno nadziranje domaćih i divljih svinja. Naredba Ministarstva propisuje strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja. Onemogućen je svaki izravan i neizravan kontakt domaćih svinja s divljim životinjama, dok se pošiljke živih životinja s područja država članica i trećih zemalja u kojima je potvrđen ASK posebno nadziru. Zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje na otvoreno, osim ako se drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom... Veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuje znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađenih uginulih divljih svinja te obavezno testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja svinjske kuge.

Naređene mjere - Oprezno na farmama

Dezinfekcija svinjaca i ograde

Sve registrirane farme svinja u RH bit će pregledane i na njima će se utvrditi razina provedbe biosigurnosnih mjera (dezinfekcija, postavljanje ograda, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor...).

U lovištima stroge biosigurnosne mjere

U lovištima je potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere – dezinfekciju obuće, opreme i vozila prije i nakon lova, postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža...), kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta...

Pojačane analize uzoraka svinja 

Mora se analizirati svaki uzorak uginule ili oboljele divlje i domaće svinje te dodatno 15% uzoraka podrijetlom od odstrijeljenih divljih svinja, kao i svaki pobačaj domaće svinje.

Uz ASK, nužan pregled i na trihinelu

Svaka odstrijeljena svinja mora se pretražiti i na trihinelu, pokaže li se da nema trihinelozu ili ASK, može u dalju konzumaciju ili prodaju.

U 2018. nekoliko tisuća analiza

Prema izvješću Hrvatskog veterinarskog instituta, lani je 1566 uzoraka podrijetlom od domaćih te 1496 od divljih svinja testirano na afričku svinjsku kugu; svi s negativnim rezultatom.

Komentara 11

KO
koraknaprijed
19:26 05.02.2019.

Ministar Tolusic je poastavio je plan i realizaciju zastite domacih svinja i svinjogojitelja, lovackiim pohlepama i licinjerju treba uvesti red i kontrolu.

MO
modrulj
01:35 06.02.2019.

Ovo je ekološka katastrofa. Vukovi će ostati bez prirodne hrane i biti će više napada na stoku jer će bez divljih svinja ekosustavi biti ekstremno narušeni. Ovaj pokolj pod hitno treba zaustaviti jer je totalna glupost. Virusi gripe prenose i drugim životinjama, a ne samo svinjama. Gripa se kontrolira ili (1) izolacijom bolesnih životinja ili (2) cijepljenjem. Hrvatska nije u nikakvoj opasnosti od svinjske gripe.

MA
Majur
20:54 05.02.2019.

Vidi Dačića na slici...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije