Ima li i hoće li imati u budućnosti Hrvatska dovoljno liječnika, tko može i prema kojim kriterijima stati za katedru medicinskih fakulteta, jesu li vrata medicinske akademske zajednice tek visoko selektivna ili se pak radi o elitističkom zatvorenom krugu – samo je maleni dio pitanja koje je potaknula vijest pokretanja studija medicine na Sveučilištu u Puli te javnim učinila raskol unutar zdravstvenoobrazovnog sustava.
Općoj javnosti naoko regularna i, da tako kažemo, obična vijest da će Pula osnovati studij medicine prava je petarda u zdravstvenim, fakultetskim, liječničkim, ali i političkim krugovima. I vijest je to koja je postala problem za administraciju, također. Jer s jedne strane pulski plan ima javnu opoziciju u dekanima četiriju postojećih medicinska studija (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek), a s druge pak ima podršku Hrvatske liječničke komore, drugih Sveučilišta i zasigurno mnogih liječnika. U zajedničkom stavu dekana četiriju medicina rečeno je, među ostalim, da studij medicine planiraju i na Sveučilištu Sjever te Katoličkom sveučilištu. Na ovom potonjem nisu htjeli u detalje, osim što su potvrdili da pripremaju svoju medicinu. Sa Sjevera su to izrijekom demantirali.
– Sveučilište Sjever ne pokreće i nema u planu pokrenuti studij medicine. Imate osam javnih Sveučilišta i 190 sastavnica, i što će četiri sastavnice govoriti Sveučilištima što će raditi? To je autonomija Sveučilišta, profesora i čelnika te ustanove i oni u Puli najbolje znaju što je u Istarskoj županiji potrebno – jasno kaže prof. dr. sc. Marin Milković, rektor Sjevera.
Tjeranje Hrvatske
Ipak, jasno je da medicina nije “u košari” s drugim studijima što, uostalom, pokazuje i ovaj raskol. Riječ je o institucijama koje, osim što stvaraju buduće liječnike, okupljaju visoki kadar, stručno i društveno utjecajan. I tog kadra već sada nedostaje, jedno je od upozorenja dekana četiriju medicina te jedan od razloga zašto se protive pulskom planu.
Naveli su kriterije koje smatraju nužnima prije odluke o pokretanju neke nove medicine; postoji li potreba, zadovoljenje ekonomskog kriterija, isplativost studija, prostor i odgovarajuća oprema, ispunjavanje visokih kriterija pretkliničke i kliničke nastave te jasan ustroj i demografska slika što nam treba.
U zajedničkom zaključku četiriju “medicinskih dekana” stoji i da su već sada i oni kadrovski potkapacitirani, što povlači pitanje tko će predavati na pulskom i drugim novim studijima medicine? Iz Pule je ubrzo stigao odgovor i navedena imena niza poznatih liječnika profesora, od prof. dr. sc. Josipa Paladina, umirovljenog neurokirurga s Rebra, i stručnjaka jakih životopisa koji se vraćaju iz inozemstva.
– Ne znam zašto se oni uopće o tome brinu, imaju svoju instituciju, a vjerojatno i svoje probleme. Nisu ni pozvani da o tomu prosuđuju, imamo državne institucije koje se o tomu brinu, na koncu tu je i Županija i Grad Pula, koji znaju kakve mi imamo potrebe. Svi su nam predmeti pokriveni jako kvalitetnim kadrovima, prema tome, nema govora da bismo ušli u taj studij nepripremljeno, to su izvrsni kadrovi koji imaju i međunarodnu reputaciju. Očekivao sam da će nam eventualno dati potporu i pomoć, a ne da nas sprečavaju da se razvijamo.
Ne znam kako mogu biti tako negativni prema nama, svi ostali javljaju se ako nam treba pomoći. Nije čudno što nam ljudi odlaze iz Hrvatske jer s takvim mentalitetom, stavom i ponašanjem tjeraju Hrvatsku da otiđe. Moram zahvaliti Ministarstvu i Agenciji što su objektivni u svom poslu, vjerojatno ima ljudi koji na ovo žele utjecati, ali uistinu im moram zahvaliti što visoko profesionalno rade svoj posao – odgovara prof. dr. sc. Alfio Barbieri, rektor Sveučilišta u Puli. Pulskoj medicini predstoji još dio formalne procedure i plan je iduće akademske godine upisati prvih 60 studenata što će, kaže prof. Barbieri, donijeti dodatno i materijalno i nematerijalno bogatstvo.
Navodi da će porasti kvaliteta zdravstvenih ustanova, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, realizacija zdravstvenog turizma... Potpora Puli dolazi i iz Hrvatske liječničke komore, iz koje su još u ožujku dali preporuku za osnivanje tamošnje medicine.
– Ta je preporuka izdana nakon što je Izvršni odbor Komore temeljito analizirao prijedlog koji je Komori dostavio rektor pulskog sveučilišta prof. dr. Alfio Barbieri, a u kojem je vrlo argumentirano upozorio na objektivnu potrebu osnivanja studija medicine u Puli. Priloženi prijedlog strukture studijskog programa te način okupljanja znanstveno-nastavnog kadra Komora je ocijenila dobro osmišljenim i u praksi provedivim konceptom. Komora nakon toga nije zaprimila ni jedan prijedlog ili inicijativu za osnivanje novih medicinskih studija. Ako dobije takve prijedloge, Komora će ih temeljito razmotriti – odgovor je dr. sc. Krešimira Luetića, obnašatelja dužnosti predsjednika Komore, dok na upit za komentar stava četvorice dekana aktualnih studija medicine nisu odgovorili.
I dalje socijalizam
Na potezu je dalje državna administracija, Ministarstvo obrazovanja, ali i ono zdravstva, iz kojeg još nisu poslali jasan stav. Istovremeno je cijelu priču “podgrijala” činjenica o skorim zakonskim izmjenama visokog obrazovanja i njegova otvaranja tržištu. A upravo to treba i medicinskim studijima, smatra i izv. prof. Robert Kolundžić, predsjednik Hrvatskog ortopedskog društva, objašnjavajući da svako povećanje mogućnosti tržišne utakmice donosi posljedično povećanje kvalitete.
– Visoko obrazovanje i zdravstvo jedini su sustavi koji nisu prošli tranziciju iz socijalističkog poslovanja u tržišnu utakmicu. Tržišna utakmica nema negativnog učinka na društvo, osim na pojedince. Danas se visoko obrazovanje previše integriralo u zdravstveni sustav i obratno. Daljnje napredovanje u struci ne može biti ako nisi napredovao u visoko obrazovnom sustavu. Točnije, ne možeš biti šef ako nisi docent ili profesor. To nije dobro jer rijetko kada imate u jednom čovjeku sve tri karakteristike da je dobar liječnik, dobar znanstvenik i dobar nastavnik. Jedina opasnost u otvaranju novih medicinskih fakulteta je hiperprodukcija kadrova. Pa, stoga, ako se ne uvedu testovi psihologije i inteligencije, što je vani obvezno, onda ćemo dobiti velik problem za društvo. To je velika mana i današnjih fakulteta što nemaju takva testiranja – objašnjava dr. Kolundžić navodeći da će ova situacija neminovno izazvati tektonski poremećaj na tržištu.
Opiranje pulskoj ideji i otvaranju novih medicina naziva stagnirajućim stavom:
– U mojoj struci imate velik broj stručnjaka koji imaju sve uvjete da postanu docenti ili profesori, a nisu zaposlenici medicinskih fakulteta – kaže ovaj liječnik, koji je tužbom prije osam godina na Ustavnom sudu srušio pravilnike o biranju kandidata u zvanja i za radna mjesta zagrebačke medicine. Naime, u tim su pravilnicima, kaže, zakonske alternativne uvjete na medicini preobličili u svoje obvezatne pozivajući se na autonomiju.
– Informacije da nemamo dovoljna kadra za održavanje kvalitetnih novih studija medicine su „apokaliptične“. Da bi mogao sudjelovati na ikakvom izboru za šefa Kliničke bolnice, Klinike ili Zavoda, kandidat mora imati titulu docenta ili profesora na medicinskom fakultetu. Zamislite si mogućnost da Državno sudbeno vijeće bira suce samo iz kvote profesora pravnog fakulteta. To se ne može dogoditi. Zar je uistinu važno biti docent ili profesor da bi dobro vodio bolnicu ili da bi bio dobar ili vodeći doktor? – pita.
>> Pogledajte što je za Večernji TV rekao ministar zdravstva Milan Kujundžić
Možda najbolje da se osnuju još dva tri medicinska u Puli, Sisku, Velikoj Gorici itd... A tko će to platiti i kakva će kvaliteta biti to je potpuno nebitno. Najbolje da odmah sveučilišta po svim Hr gradovima a i općinama.