Lokalne su vlasti pripremile popis prijedloga Vladi za kompenzaciju gubitaka koji će nastati zbog promjena u porezu na dohodak, ali na Markovu trgu doznajemo da njihov financijski najjači prijedlog ne nailazi na razumijevanje.
Ugrožena samo metropola
Lokalci predlažu da se vrati obveza prijavljivanja drugog dohotka, koju je HDZ ukinuo 2010. godine. Njihova je procjena da bi time lokalni budžeti dobili oko 700 milijuna kuna, čime bi dijelom nadoknadili gubitak prihoda koji će nastati povećanjem neoporezivog dijela plaće na 2600 kuna. Sličan prijedlog, ali Ministarstva financija, bio je na stolu i u prosincu prošle godine, ali je odbijen.
– HNS je prošli put bio protiv i ovaj put će biti protiv oporezivanja drugog dohotka. To je izravni udar na srednju klasu, a ideja ove porezne reforme je da se ojača srednja klasa. Što se tiče izvora prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave, ova situacija ponovno pokazuje važnost ozbiljne rasprave o učinkovitosti i održivosti sustava podjele Hrvatske na županije, gradove i općine – kazao je Igor Kolman, zastupnik HNS-a.
Poručuje da će njegova stranka podržavati sve mjere porezne politike koje jačaju oslabljenu srednju klasu, a na pitanje kako će jedinice lokalne i regionalne samouprave nadoknaditi manjak u proračunu, a procjena je da će im novi porezni razredi uskratiti oko deset posto proračuna, Kolman im poručuje da će “biti prisiljene pronaći načine jačanja efikasnosti prikupljanja i trošenja prihoda”.
U neformalnim razgovorima s članovima vladajuće koalicije vlada stav da će reformom biti ionako ozbiljno ugrožen samo grad Zagreb, koji će izgubiti 840 milijuna kuna, odnosno 12 posto proračuna, ali ih to ne zabrinjava. U Ministarstvu financija također nisu skloni dodatnom oporezivanju drugog dohotka, a da se pitalo ministra Lalovca, država bi već sada ukinula maksimalnu stopu poreza na dohodak od 40 posto i plaće oporezivala sa 12 ili 25 posto. Drugi dohodak oporezuje se sa 25 posto, a prema podacima Regosa, lani je evidentirano 210 tisuća različitih primatelja drugog dohotka. Svaki od njih u prosjeku je zaradio 7056 kuna, odnosno svi zajedno milijardu i pol kuna.
Nekretnine, hoće-neće
Ministarstvo financija spremno je razmotriti drugi prijedlog lokalnih vlasti i maknuti ograničenje s trošenja komunalne naknade koja je drugi najveći izvor prihoda lokalnih jedinica. Prema sadašnjim zakonima taj se novac mora trošiti za komunalnu infrastrukturu, ali državna revizija u svojim kontrolama često nailazi na nenamjensko trošenje komunalne naknade i komunalnog doprinosa.
Komunalna bi se naknada, inače, trebala naplaćivati još samo iduću godinu, a od 2016. zamijenio bi je porez na nekretnine. U svojim prvim zakonskim verzijama Ministarstvo financija navodilo je da bi porez na nekretnine ostao u visini komunalne naknade za stanove i kuće koji služe za život, dok bi se ostale nekretnine oporezivale po većim stopama. Nove verzije tog zakona ne očekuju se prije proljeća iduće godine, a premijer Milanović nekoliko je puta kazao da se neće žuriti s njegovim uvođenjem iako je najavljen Bruxellesu. Porez na nekretnine trebao bi biti isključivi prihod lokalnih jedinica.
>>Kako gradovima i općinama nadoknaditi gubitak od 2 milijarde kuna
Zbog smanjenih prihoda Zagreba neka sela u Hrvatskoj i Hercegovini neće dobiti vatrogasnna vozila.