Vlada je predložila izmjenu i dopunu Zakona o porezu na dohodak, na temelju koje će objaviti drugu listu srama, na kojoj će se naći poslodavci koji radnicima ne isplaćuju plaću. Prema najavama, na listi bi se moglo naći više od 14.000 tvrtki. Iako nazvana listom srama, sindikati i poslodavci nisu sigurni bi li se tako trebala zvati jer na popisu ima raznih kategorija neplatiša. Primjerice, onih koji imaju, a ne žele platiti radnika, onih koji to ne mogu jer nisu uspjeli naplatiti posao ili onih koji sami sebe nisu isplatili, ako je riječ o obiteljskoj tvrtki.
Kultura neplaćanja
Prema podacima kojima barataju sindikati, oko 80.000 radnika ne prima plaću, dok je ministar Linić iznio računicu o 12 tisuća radnika koji kronično ne primaju plaću i njih 20 tisuća kojima se plaća povremeno ne isplaćuje. Prošle godine sindikat je baratao još većom brojkom – 100.000 radnika – no nakon uvedene obveze da se bez uplaćenih obveznih doprinosa i poreza plaća ne može isplatiti, povećao se i broj tvrtki koje su završile u stečaju. – Taj će popis biti dobra informacija za uprave tvrtki i Poreznu upravu kako bi se uvidio problem koji treba rješavati. Jer ako netko ne može tri mjeseca isplatiti plaću, onda je jasno da takva tvrtka treba biti restrukturirana, odnosno nad njom se mora provesti stečaj ili predstečajna nagodba – kaže Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Od same liste važnije je da se razumije zašto netko ne može isplatiti plaću, a s liste bi svakako trebalo izbaciti one poslodavce koji imaju novca, a ne isplaćuju plaću. – To je nelojalna konkurencija, njih treba maknuti i takvi poslodavci ionako moraju kazneno odgovarati – nastavlja Majetić. Sindikalac Ozren Matijašević smatra zato da lista neće riješiti hrvatski problem kulture neplaćanja i da bi nepravedno mogla osuditi one koji ne žele i ne mogu platiti radnika. A oni koji ne mogu pretežno su male tvrtke, kojima velike, među kojima su i neke državne tvrtke, nisu platile poslove.
Moguće manipulacije
Sindikalac Krešimir Sever podsjeća da su se i oni zalagali za objavu te liste, no koja ne bi bila izdvojena od još nekih mjera. – Tražili smo da nadzor bude postrožen, da se osnuje Fond za neisplatu plaća, a kad bi lista i bila objavljena, da se vidi kolika je plaća isplaćena i je li predviđena u toj visini – kaže Sever. Prema prijedlogu zakona, na listi poslodavaca koji ne isplaćuju plaću ne bi se našli oni koji su s isplatom preskočili jedan mjesec, iako je Linić najavio da će se o tome još raspravljati. Naime, mnogi poslodavci mogli bi formalno isplatiti cijelu plaću da se ne nađu na listi, a radniku dati puno niži iznos...
>> Linić: Javno ćemo prozvati sve koji ne plaćaju porez, pa i \'krupne ribe\'
