Petrokemija više nije državna tvrtka, ali i nakon posljednjeg kruga sanacije tog gubitaša država će i dalje imati vrlo jak utjecaj na tu kompaniju. Spašavanje Petrokemije itekako će osjetiti porezni obveznici koji će platiti njezine dugove i sve repove koji se vuku za kompanijom, ali ovo će biti posljednji put da se novac od poreza ulijeva u tvrtku koja, osim za poljoprivredu, ima ključnu ulogu i za čitavu Kutinu i njezinu okolicu.
Zahvaljujući pravilima Europske unije, država deset godina neće smjeti pomagati Petrokemiji, a svježi kapital koji je u kompaniju ušao daje nadu da će ova tvrtka ipak naći prostor na realnom tržištu. U Petrokemiju je pet kompanija uložilo 450 milijuna kuna.
Pogledajte video Petrokemije:
Naime, Ina i Prvo plinarsko društvo uložili su po 150 milijuna kuna, Janaf oko 50 milijuna kuna, Plinacro 30 milijuna kuna te Fond NEK oko 70 milijuna kuna. Uspješna dokapitalizacija kompanije koja je Vladinim odlukama očišćena od većine dubioza podigla je cijenu dionice kompanije za gotovo četrdeset posto, na 19 kuna, što pokazuje povjerenje ulagača u svjetliju budućnost tvrtke. Kompanija je odmah dobila i novu upravu koju će predvoditi bivši gradonačelnik Kutine, HSLS-ov Davor Žmegač. U njegovoj je biografiji naglašena politička karijera s obzirom na to da je 13 godina vodio grad Kutinu, ali je Žmegač magistrirao na prometnim i ekonomskim znanostima.
Plinacro vratio dio novca
Sam proces dokapitalizacije kompanije proveden je u dva dijela. Naime, država je na sebe preuzela obvezu plaćanja 450 milijuna kuna dugova Petrokemije i taj iznos pretvorila u vlasništvo. Tim su se novcem pokrili gubici iz poslovanja pa je kapital iznosio 100 milijuna kuna. Nakon novih ulaganja kapital se povećao na 550 milijuna kuna podijeljenih na 55 milijuna kuna dionica. Ina i PPD bi trebali držati oko 54 posto kompanije, država koja u Petrokemiji dakle i dalje ima 100 milijuna kuna što je 18 posto, a državne tvrtke i fondovi Janaf, Plinacro i Fond NEK oko 25 posto kompanije.
Ostatak imaju mali dioničari među kojima su i mirovinski fondovi. Dakle, država i njezine kompanije i dalje u Petrokemiji imaju više od 43 posto udjela i imaju izuzetno jak utjecaj na njezino poslovanje. Državni udjel na Zagrebačkoj burzi vrijedi 180 milijuna kuna. Ulagači u Petrokemiju ujedno su i njezini najveći vjerovnici. Naime, PPD i Ina potraživali su stotine milijuna kuna od Petrokemije za neplaćeni plin, a sama se Petrokemija često žalila da ju je previsoka cijena plina otjerala u još veće dugove.
– Posljednjih je godina PPD značajno doprinosio održanju proizvodnje u Petrokemiji. Spremni smo uložiti svoje znanje i kapital u najboljem interesu Petrokemije i Kutine, a time i hrvatskog gospodarstva kojem je neophodan tehnološki i poslovni razvoj – poruka je predsjednika uprave PPD-a Pavla Vujnovca.
HEP se često spominjao kao izgledni ulagač u Petrokemiju, ali njegova uloga u spašavanju Kutine svedena je na reprogram duga za plin od 330 milijuna kuna. To znači da će Petrokemija imati povoljne uvjete pri otplati dugova, a u međuvremenu će, izgledno je, njezini novi vlasnici osigurati povoljniji plin. Petrokemija je najveći potrošač plina u Hrvatskoj, a time je i jedan od najvećih klijenata Plinacra koji na svakom kubiku plina, odnosno njegovom transportu od Petrokemije zarađuje.
Upravo zato su čelnici kutinske industrije često upozoravali da Plinacro skuplja milijune na računima, a da njih uništava sedam puta skupljim naknadama transporta plina od onih koje plaća njihova europska konkurencija. Sada im je Plinacro vratio dio novca. Na ulaganje se odlučio i Fond NEK u kojem leži 1,9 milijardi kuna, koje je po zakonskoj obvezi uglavnom uplatio HEP. Fond više od 83 posto svoje imovine drži u državnim obveznicama i ovo mu je jedno od većih ulaganja u dionice.
Diverzificirano poslovanje
Janaf se od početka spominjao kao ulagač u Petrokemiju, a time je kompanija diverzificirala svoje poslovanje. U posljednjih nekoliko godina Janaf je utrostručio neto dobit i udvostručio prihode te investirao više od milijardu kuna u povećanje kapaciteta. U prvih devet mjeseci 2018. Janaf je povećao neto i bruto dobit za 18 posto čim je nastavljen trend rasta te državne tvrtke koju šest godina vodi Dragan Kovačević.
Ovih devet mjeseci ostvarena je neto dobit od 228,1 milijun kuna. Ukupni prihodi kompanije, koja bilježi nove suradnje i dugoročne ugovore u devet su mjeseci iznosili 537,5 milijuna kuna. Rashodi se konstantno smanjuju pa su i ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani pali za više od 11 posto.
– U proteklom razdoblju nastavili smo s ekonomičnim investicijama što je rezultiralo zadovoljavajućim poslovnim financijskim rezultatima. Povećali smo prihode, smanjili rashode. To je formula za održavanje dobrih poslovnih rezultata u kontinuitetu – istaknuo je predsjednik Uprave Janafa dr. sc. Dragan Kovačević.
Kompanija je većinu prihoda, točnije 66 posto realizirala na inozemnim tržištima. Nakon petogodišnjeg ulagačkog ciklusa vrijednog više od milijardu kuna do kraja će se godine završiti projekt izgradnje novih spremnika za skladištenje i blending nafte i tako povećati kapacitete za 240.000 prostornih metara.
>> Pogledajte novi štrajk radnika Uljanika
Neka gubitaše saniraju većinski vlasnici!