Vreća bez dna


Dug pet zemalja Francuzima je 22 posto BDP-a, Nijemcima 6,6

grčka, prosvjed
Reuters/PIXSELL
24.10.2011.
u 21:38

Eurozona: U Njemačkoj vlada strah od inflacije, dok je Francuskoj ugrožen rejting.

Europski čelnici proteklog su se vikenda načelno dogovorili da će pomoći svojim bankama, no još se ne zna gdje će i kako uzeti nove milijarde eura, pa se sutra očekuje novi sastanak lidera EU. S nedjeljnog je skupa poručeno tek da će europske banke trebati 108 milijardi eura u idućih devet mjeseci kako bi podnijele gubitke na vrijednosnim papirima prezaduženih članica, što je, primjerice, upola manje od prijašnjih procjena. Koliki će biti otpis grčkog duga, još se ne zna, a procjene se kreću od optimističnih 20 do realnijih 60 posto.

ST Invest u svojim je ovotjednim analizama predočio zašto se javljaju nesuglasice, osobito u trokutu između Francuske, Njemačke i Italije. Pet problematičnih zemalja duguje njemačkim bankama 214,5 milijardi američkih dolara neto, a francuskima gotovo triput više – 573,7 milijardi dolara. No, dug Njemačkoj čini samo 6,62 posto njezina bruto domaćeg proizvoda, dok dugovi pet zemalja Francuskoj dosežu golema 22 posto godišnjeg BDP-a te zemlje. Zbog toga je ugrožen i francuski rejting.

– Francuska će vlada mnogo teže pomoći svojim banka­ma nego njemačka svojima pa je logično da se Francuska odupire otpisu vrijednosti zadužnica koje banke posjedu­ju i zalaže se za povećavanje kupovne moći Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), čak do toga da on može uzimati novac iz tiskare Europske središnje banke – navodi Stipe Laća, analitičar ST Investa.

Nijemci pak strahuju od obez­vređivanja eura i inflacije, pa se tomu protive. Prema posljednjim tvrdnjama, Francuska je odustala od ideje da se EFSF pretvori u banku koja bi mogla dobivati neograničen iznos kredita od Europske središnje banke. Novac za dokapitalizaciju najprije će morati osigu­rati same banke, odnosno njihovi postojeći vlasnici, potom nacionalne vlade, a tek će na kraju EFSF smjeti dati novac bankama, no i to samo pod strogim uvjetima. Kapaciteti Fonda povećali bi se davanjem jamstava kupcima novih španjolskih i talijanskih državnih papira. Pojačan je i pritisak na Italiju da smanji svoj javni dug. U svemu tome Hrvatska također stoji lošije jer je premija na rizik ulaganja u RH povećana na 500 baznih bodova, što znači da bi se hrvatska država zaduživala 5 postotnih poena skuplje od Njemačke.

Komentara 40

BL
bellator luminis
21:41 24.10.2011.

ha,ha,pa neznaju to svi,hoćeš da nekog čuka strefi!!!

SP
Spomenik
20:10 24.10.2011.

Za ovakvu situaciju se moze zahvaliti samo jednom \"razlogu\".....A to je \"precijenjena vrijednost\"!!! Novac je posudjivan za nesto sto je imalo laznu (nerealnu) vrijednost.....Iz tog razloga je nemoguce vratiti dugove!!! Obicna matematika za osnovce!

PH
Prometej.hr
20:14 24.10.2011.

Amerika ima dug od 14 triljuna dolara , slicno i sve druge drzave .... Meni nije jasno kome sve ove drzave duguju? Gdje su ti kapitalisti?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije