Ukrajina i Hrvatska obilježavaju simboličan datum – 20. obljetnicu uzajamnog priznanja dviju država. Upravo je Ukrajina 11. prosinca 1991. bila prva članica UN-a koja je priznala neovisnost Hrvatske. I Hrvatska je bila među prvim državama koje su priznale neovisnost Ukrajine, 5. prosinca iste godine. Putevi razvoja Ukrajine i Hrvatske slični su po mnogočemu. Tijekom dugog razdoblja naše dvije države nastojale su izboriti svoju neovisnost te realizirati svoju pripadnost velikoj europskoj obitelji naroda. Ukrajina je odmah prepoznala tu sudbinsku sličnost s Hrvatskom i jedna je od prvih snažno podržala njezinu neovisnost. Zato prijepora nije bilo niti ih je moglo biti. Nakon stjecanja neovisnosti 1991., i Ukrajina i Hrvatska krenule su u izgradnju demokratskog društva, pravne države i tržišnog gospodarstva te ulazak u svjetske i europske procese.
U 20 godina svoje neovisnosti Ukrajina i Hrvatska prošle su intenzivan put razvoja, neprekidno održavajući kontakte u svim najvažnijim područjima suradnje. Kad je riječ o vanjskotrgovinskim pokazateljima bilateralne suradnje, statistički podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju nastavak pozitivnog trenda u ekonomskim odnosima (u usporedbi s istim razdobljima 2009. i 2010., zabilježeno je povećanje ukupne trgovinske bilance između naših država od 90% i 55%). I regionalni kontakti između Ukrajine i Hrvatske iznimno su intenzivni. Samo u posljednje dvije godine započela je suradnja Zakarpatske oblasti i Vukovarsko-srijemske županije, Kijevske oblasti te Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije, Hersonske oblasti i Zadarske županije, Hmeljnicke oblasti i Virovitičko-podravske županije, Ternopiljske oblasti i Brodsko-posavske županije, Viničke oblasti i Osječko-baranjske županije te Grada Drogobiča i Grada Lipika.
Ukrajina s Hrvatskom dijeli strateški prioritet – pristupanje Europskoj uniji. U dijalogu s Europom imamo dva cilja. Prvo je bezvizni režim. Drugi je prioritet u razgovorima s Bruxellesom sklapanje sporazuma o asocijaciji između Europske unije i Ukrajine, uključujući stvaranje zone slobodne trgovine. Europski parlament dao je 1. prosinca snažnu potporu Ukrajini, preporučivši što brže parafiranje i već u prvoj polovici 2012. potpisivanje sporazuma o asocijaciji te potvrdivši europsku perspektivu naše zemlje i njezino pravo na zahtjev za članstvo u EU. Jačanju ukrajinsko-hrvatskih odnosa uvelike pridonosi upoznavanje s bogatim kulturnim naslijeđem.
U posljednje vrijeme održan je niz važnih događaja u našem kulturnom dijalogu, kao što je razmjena velikih slikarskih izložbi ukrajinskoga i hrvatskog društva slikara. U svibnju ove godine mladi hrvatski umjetnici gostovali su u Kijevu s izložbom “Suvremeni hrvatski crtež”, a u listopadu u galeriju “Prsten” HDLU-a ukrajinski slikari doveli su akademsku izložbu “Ukrajinska grafika od 60-ih do 90-ih godina 20. stoljeća”. Također u listopadu ove godine Zagreb je toplo primio jednog od vodećih suvremenih ukrajinskih pisaca, svjetski prevođenog autora Jurija Andruhoviča, kada je nakladnička kuća “Fraktura” objavila i hrvatski prijevod njegove knjige “Dvanaest prstenova”. Ove jeseni potpisan je i ugovor o suradnji između naših glavnih informacijskih agencija Hine i Ukrinforma. Uskoro se očekuje potpisivanje sporazuma između nacionalnih televizija HRT-a i NTKU-a.
Mi smo ponosni zbog jačanja suradnje između studentske mladeži naših zemalja. Ove godine znatno se razvila takva suradnja između Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Nacionalnog sveučilišta porezne službe Ukrajine, zatim Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Instituta za međunarodne odnose u Kijevu te Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Povijesnog i Filološkog fakulteta Nacionalnog sveučilišta “Taras Ševčenko” u Kijevu. Važan je most koji spaja Ukrajinu i Hrvatsku i brojna ukrajinska zajednica koja danas živi u RH. Počevši od ove školske godine, u mjestima u kojima živi znatan broj pripadnika ukrajinske manjine otvoreni su novi razredi za učenje ukrajinskoga jezika – imamo više od 30 dječaka i djevojčica iz sela Kaniže i Šumeća. Ovih dana obilježavamo 20. obljetnicu uzajamnog priznanja naših dviju država, ali naša dva naroda poznaju se stoljećima, imaju vrlo sličnu kulturu i zajedničku povijest te, siguran sam, perspektivnu budućnost.
...A kad ce Hrvatska priznati HOLODOMOR g. 1932/33 kao genocid nad Ukrajinskim narodom?