Bilo kakvo daljnje smanjenje poreza trebalo bi kompenzirati uvođenjem suvremenog poreza na nekretnine, jedna je od poruka MMF-a hrvatskoj Vladi. MMF smatra da Hrvatska mora pojačano štedjeti u razdoblju gospodarskog rasta kako bi imala rezerve kad ekonomija uspori. Vrijednosni porez na nekretnine preporučuje nam i Europska komisija i, kako stvari stoje, oporezivanje nekretnina prometnut će se u vječnu zadaću sve dok je ne poštuje jedna od hrvatskih vlada.
Visok porezni teret
Prema godišnjem poreznom izvještaju Europske komisije, Estonija, Hrvatska, Litva i Slovačka imaju najmanje porezno opterećenje imovine, mjereno udjelom tog poreza u BDP-u. Estonija porezom na imovinu prikupi 0,3 posto svog godišnjeg BDP-a, a ostale tri zemlje 0,4 posto. Hrvatska je 2016. godine imovinu svojih građana oporezivala s 207 milijuna eura (Slovenija 254 milijuna eura), a kako nam je BDP rastao, a porezno opterećenje ostalo isto, udio tog poreza spustio se s 0,5 na 0,4 posto BDP-a u 2016. godini.
Kao porez na imovinu, za Hrvatsku se u spomenutom poreznom izvještaju Europske komisije vode porez na kuće za odmor te porez koji se plaća kod promjene vlasništva nad nekretninama, koji je lani smanjen s 5 na 4 posto.
Vlasnici nekretnina u Hrvatskoj godišnje plaćaju oko dvije milijarde kuna, odnosno 300 milijuna eura komunalne naknade, no to se davanje ne smatra porezom na imovinu iako komunalna naknada ima sve osobine poreza. Kad bi se naknada pribrojila ostalim imovinskim porezima, tada bi hrvatski porezni prihodi od imovine bili oko jedan posto BDP-a, što bi Hrvatsku smjestilo u zlatnu sredinu, između starih i novih članica EU. Dvadeset osam članica EU u prosjeku od imovinskog poreza prikupe 2,6 posto BDP-a, najviše u Francuskoj – 4,7 posto, Velikoj Britaniji 4,3 posto, Belgiji 3,6 posto, a Njemačkoj recimo 1,1 posto BDP-a. Nekadašnje socijalističke države blaže zahvaćaju u imovinu građana: Slovenija i Češka naplate 0,6 posto BDP-a, Poljska 0,5 posto, Mađarska 1 posto, Bugarska 0,9 posto, Rumunjska 0,6 posto. Zajedno s komunalnom naknadom, koja se u obliku koji postoji u Hrvatskoj nigdje drugdje ne plaća, porezni teret na imovinu sličan je Mađarskome, odnosno natprosječno je visok u odnosu na ostale tranzicijske zemlje. Pitanje je zašto onda Europska komisija i MMF prozivaju samo Hrvatsku?
Dijele nam packe
Uglavnom zato što se drugdje stvari nazivaju pravim imenom! Mađari, na primjer, svoj porez nazivaju porezom na luksuz i plaćaju ga svi koji imaju vikendice ili stanove, uz početno oslobođenje za nekretnine u kojima ljudi žive. Prihod je to lokalnih jedinica, a same stope uglavnom su vezane za vrijednost nekretnine. Sličan princip postoji i u drugim državama, a osnovno je pravilo da su stope poreza vezane za vrijednost nekretnine, s tim što nekretnine u kojima se živi imaju povlašten porezni tretman u odnosu na imovinu koja je u najmu ili u odnosu na zemljište. Komunalni doprinos u Hrvatskoj plaćaju svi vlasnici nekretnina, manji je primjerice u Dubrovniku nego u pojedinim slavonskim gradićima i on uglavnom ne uzima u obzir vrijednost i starost nekretnina. Kod posljednje porezne reforme ministar financija Zdravko Marić pokušao je komunalnu naknadu, uz nekoliko kriterija ovisno o namjeni i starosti, podvesti pod porez, no zbog otpora građana premijer Plenković ga je stopirao uz obrazloženje da cijeli taj posao nije dobro pripremljen. Neovisno o tome, lokalne su vlasti i nakon toga nastavile s poslovima vezanima uz masovnu procjenu nekretnina, čije će uvođenje čekati neku iduću vladu. Dakle, porezni teret na imovinu u Hrvatskoj nije malen, no kriteriji po kojima se oporezuju kuće za odmor ili plaća komunalna naknada prilično su neujednačeni, što je dobrim dijelom i razlog zbog kojeg nam politički i financijski mentori dijele packe.
Ako Vlada "mora" uvesti porez na nekretnine Hrvati "moraju" napustiti EK !!!!!!!!