PROBLEM KOJI NE MOGU IGNORIRATI

Rusija će osjetiti i itekako posljedice invazije: Pojačava se vjerojatnost najgoreg scenarija

CICA summit in Astana
Foto: SPUTNIK/REUTERS
1/2
19.10.2022.
u 11:01

Mobilizacija je opteretila demografsku situaciju u možda najtežem trenutku, kada je broj žena u reproduktivnoj dobi pao za trećinu i kada Rusija bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u svijetu

Ruski predsjednik Vladimir Putin godinama je pokušavao smanjiti izumiranje stanovništva Ruske Federacije i obrnuti loše demografske trendove, da bi na kraju pokretanjem invazije na Ukrajinu pad broja ljudi u svojoj zemlji doveo do povijesnih razmjera.

Tisuće žrtava na bojnom polju, angažiranje 300.000 rezervista da se pridruže borbi te bijeg velikog broja mladih ljudi u inozemstvo ugrozili su Putinov cilj da već ove godine počne stabilizira demografska kretanja.

Poremećaji uzrokovani ratom tako su se spojili s populacijskom krizom čiji korijenu sežu u devedesete godine prošlog stoljeća, razdoblje ekonomskih poteškoća nakon raspada Sovjetskog Saveza koje je smanjilo spremnost građana za zasnivanje obitelji. Neovisni demograf Aleksej Rakša to naziva "savršenom olujom".

Rusija ide prema demografskoj provaliji

Plan Putinove vlade bio je već ove godine zaustaviti demografski pad, dok je do 2030. broj Rusa trebao početi rasti. Međutim, interno izvješće predočeno na sastanku iza zatvorenih vrata tjednima prije rujanske mobilizacije pokazalo je kako su dužnosnici već tada zaključili da su ti ciljevi nerealni. Zbog posljedica koronavirusa i iseljavanja, u izvješću je predložena revizija plana, prema kojoj bi bilo prihvatljivo da Rusija 2030. godine zabilježi gubitak od 416.700 stanovnika.

Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Foto: Emica Elveđi / PIXSELL

Ako se vojne operacije nastave sljedećih mjeseci, kao što se očekuje, Rusija bi iduće godine mogla imati manje od 1,2 milijuna rođenih, najmanje u modernoj povijesti, smatra Igor Efremov, istraživač i specijalist za demografiju na Institutu Gaidar u Moskvi. U Rusiji u prosjeku umre blizu 2 milijuna godišnje, iako se broj tijekom pandemije povećao na gotovo 2,5 milijuna prošle godine.

'Najteži udarac'

- Najteži udarac na stopa nataliteta bit će neizravan, jer većina obitelji neće planirati djecu. A učinak će biti jači što mobilizacija bude duže trajala - rekao je Efremov.

Ruskom gospodarstvu i dosad je nedostajalo mladih radnika. Sada je zbog novih gubitaka u opasnosti od stagnacije ili čak pada koji bi mogao potrajati dugo nakon završetka rata. Bloomberg Economics procjenjuje potencijalnu stopu rasta Rusije na 0,5%, što je dva postotna boda manje nego prije rata, te naglašava da će demografija biti odgovorna za četvrtinu ukupnog pada.

Izrazito nepovoljni demografski trendovi u područjima Ukrajine koje Putin planira pripojiti vjerojatno će samo povećati izazove s kojima se suočava Rusija, navode ekonomisti Renaissance Capitala u izvješću objavljenom ovog mjeseca.

Demografske traume obično traju desetljećima, ali posljedice invazije povećat će vjerojatnost najgoreg scenarija  mnogo prije nego što se očekivalo.

- Stanovništvo Rusije opada i rat će ga još više smanjiti. Razlozi? Iseljavanje, manji fertilitet i ratne žrtve. To će i narušiti potencijalni gospodarski rast i opteretiti fiskalnu politiku, dok vlada pokušava preokrenuti pad radne snage pronatalitetnim politikama - smatra ruski ekonomist Aleksandar Isakov.

Mobilizacija je opteretila demografsku i gospodarsku situaciju u možda najtežem trenutku, kada je broj žena u reproduktivnoj dobi pao za otprilike trećinu u prošlom desetljeću i kada Rusija bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u svijetu. Svemu treba pridodati i ostarjelo stanovništvo, iscrpljenu radnu snagu, iseljavanje i upitnu sposobnost Rusije da privuče radnike iz inozemstva.

Za Putina, koji je upravo napunio 70 godina, ruska demografija dugo je bila egzistencijalni problem, a prošle godine je izjavio da je "spašavanje naroda Rusije naš glavni nacionalni prioritet".

CICA summit in Astana
1/7

Spomenuto spašavanje pokušao je provesti skupim mjerama koje su se kretale od paušalnih plaćanja za novopečene majke do hipotekarnih olakšica za obitelji. Spašavanje je pokušao provesti skupim mjerama koje su se kretale od paušalnih plaćanja za novopečene majke do hipotekarnih olakšica za obitelji.

Međutim, kako se Rusija približavala invaziji na Ukrajinu u veljači, tako se približavala i najsmrtonosnija godina od Drugog svjetskog rata, pogoršana pandemijom. Broj stanovnika smanjio se sa 148,3 milijuna 1991.,koliko ih je bilo u trenutku kada se raspao Sovjetski Savez, na 145,1 milijun 1. kolovoza ove godine. Samo ove godine pao je za 475.500.

Pada broj novorođenih

Nastavak vojne kampanje i mobilizacije do kraja sljedećeg proljeća bio bi katastrofalan, smatra Efremovu, i vjerojatno bi smanjio broj rođene djece na samo 1 milijun u 12 mjeseci do sredine 2024. godine. Stopa plodnosti mogla bi doseći 1,2 djeteta po ženi, rekao je, što je razina koju je Rusija imala samo jednom u razdoblju između 1999. i 2000. godine. Stopa plodnosti od 2,1 potrebna je kako bi se populacija održala stabilnom bez migracije.

"Vjerojatno je da će u uvjetima neizvjesnosti mnogi parovi odgoditi rađanje djece na neko vrijeme dok se situacija ne stabilizira. Za očekivati je da ćemo 2023. vidjeti daljnji pad stope nataliteta - smatra Elena Čurilova, znanstvena suradnica u Međunarodnom laboratoriju za stanovništvo i zdravlje Visoke ekonomske škole.

VIDEO: Ukrajinci iz rijeke izvlačili ruski tenk ostavljen prilikom povlačenja

Ključne riječi

Komentara 19

PO
poluprovokator
12:27 19.10.2022.

Može mu naša vlada pomoći u demografskoj strategiji i vezanim projektima pošto u Hrvatskoj bilježimo izrazito pozitivne trendove... :-/

Avatar Bumbar1
Bumbar1
12:35 19.10.2022.

Samo zapadni snovi da ce se Rusija urusit, no coment for west dream.

ST
Stainer
12:27 19.10.2022.

Da ih zapad kolonizira I podjeli sigurno bi im natalitet porastao. Npr Italija je živ primjer blagostanja. Puna palača iz renesanse i predivnih gradova, kuća na tri kata iz 1930 i dobra klima i 2 starca i tri psa u mjestu i 16 malih auta. To na bogatom sjeveru.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije