“Moramo reformirati sustav tržišnog natjecanja (...) kazniti ili zabraniti u Europi tvrtke koje ugrožavaju naše strateške interese i naše temeljne vrijednosti (...), a u strateškim industrijama i našim javnim nabavama usuditi se dati prednost europskim ponuđačima, kako to u svojim zemljama čine naši američki ili kineski suparnici.”
Napisao je to u svom nedavnom obraćanju europskim nacijama, koje je hrvatskim čitateljima donio Večernji list, francuski predsjednik Emmanuel Macron i time još jednom potvrdio trend europskih vlada posljednjih mjeseci: povratak intervencionizma u gospodarstvo i napuštanje vjere u slobodno tržište.
Spojite banke s teškoćama
U svom je pismu francuski predsjednik, kojeg velik dio Europe vidi kao liberala od kojeg se takvo što ne bi očekivalo, upozorio na brojne fenomene koji prijete Europi, a među njima i reguliranje tehnoloških divova te povećanje proračuna europskih tijela za razvoj umjetne inteligencije.
Daleko od toga da je Francuska jedina zemlja koja zagovara intervencionizam. Prije mjesec dana njemački je ministar gospodarstva Peter Altmaier predložio usvajanje nove industrijske politike koja smjera povećanju njemačke konkurentnosti u globalnom gospodarstvu, a kao razlog naveo je, kao i Macron, ponašanje glavnih konkurenata iz SAD-a i Kine.
– Njemačka već godinama nije stvorila tvrtke s potrebnom kritičnom masom – rekao je on.
Altmaier se zalaže i za uklanjanje barijera za spajanje tvrtki iz više zemalja Europske unije kako bi se povećala njihova konkurentnost, a primjer toga je spajanje željezničkih operacija njemačkog diva Siemensa i njegova francuskog pandana Alstoma čime bi nastala ogromna tvrtka sa 62 tisuće radnika. Njemačka i Francuska to podržavaju, ali protivi se Europska komisija.
Altmaier predlaže i državnu pomoć ključnim tvrtkama, a među njima je naveo i Deutsche Bank. A upravo ovih dana traju pregovori o spajanju te najveće njemačke banke s trećom po veličini Commerzbank, o kojima razgovaraju njihove uprave.
I dok njemačka vlast ima malu formalnu ulogu u tom eventualnom spajanju jer nema vlasništvo u Deutscheu, a u Commerzbank ima tek 15 posto, ipak zagovara njihovo spajanje. Obje banke imaju problema i stvaranje velikog diva, nadaju se, pomoglo bi im da riješe dio teškoća. No, ima i onih koji su skeptični.
– Spajanje tih dviju banaka moglo bi se pokazati preskupim za porezne obveznike u slučaju krize jer vlada ne bi imala izbora nego spašavati takvog diva – kaže Sascha Steffen, profesor ekonomije na frankfurtskoj školi za financije i menadžment.
Potrošači su važniji
Intervencionizam, koji vrlo glasno zagovaraju vlade na istoku EU, poput mađarske ili poljske, postao je sastavni dio politike i talijanske vlade koja planira povećati svoj udio u domaćem Telekomu na 10 posto. Na tom tragu, nizozemska je vlada potkraj veljače povećala vlasnički udio u francusko-nizozemskom avioprijevozniku Air France-KLM-u na 14 posto.
No, nisu svi oduševljeni. “Umjesto provođenja aktivističke industrijske politike, Europa bi trebala staviti potrošače na prvo mjesto. To znači poticanje konkurencije”, piše u posljednjem broju The Economist.
Lars Feld, član njemačkog Vijeća eksperata za makroekonomiju (koje neslužbeno nazivaju vijećem mudraca), rekao je da ga nova industrijska politika baš i ne podsjeća na tržišnu ekonomiju.
– Prije smo se bojali da će Njemačka nakon Brexita biti usamljena u obrani liberalizma. No, sada se čini da će ona biti predvodnik borbe protiv slobodnog tržišta – jasan je Feld.
Prije svega jedna lakoma Europa predvodena iskljucivo drzavama nosiocima EU sada bi se htjele zatvorit u svoje ljusture. Te iste zemlje prodale su dusu prije svega Kini, prije svega veliki konglomerati, a sada kada je ista u stanju pokupovati cijele drzave sa stanovnicima zvone na uzbunu i izazvati ce pomutnju unutar te iste EU, a po gotovo za sekundarne clanice medu inim Hrvatskoj. U isto vrijeme Hrvatska, kao i obicno nece biti spremna uhvatiti korak sa izazovima. Globalizam koji se toliko propovijedao topi se poput sante leda. Da li je svijet bogatiji za ovo iskustvo: je. Da li smo svi zajedno pametniji:nismo. Sve je ovo dio velikog pokusa, moralne i financijske korupcije na ustrb obicnih gradana.