Kad Kina kihne čitav svijet dobije gripu, parafraza je poznate uzrečice koja se ogleda u medijskoj histeriji nastaloj nakon objave podataka o rastu kineskog gospodarstva u posljednjoj godini. U posljednja tri mjeseca 2018. godine kineski je BDP narastao “samo” 6,4 posto, a u cijeloj prošloj godini gospodarstvo Kine je ostvarilo rast od 6,6 posto BDP-a. To je naravno trostruko veći rast od onog u Njemačkoj, a više nego dvostruko veći od hrvatskog rasta.
Kinezi troše manje
Gospodarstvo Kine ostvarilo je lani 13,6 bilijuna dolara, uz rast od 1,4 bilijuna dolara. Za usporedbu kompletno australsko gospodarstvo ima manju ekonomsku aktivnost. Međutim, bilo kakvo usporavanje Kine znači manje potražnje za sirovinama, manje luksuzne zapadne robe koja se najbolje prodaje srednjem kineskom staležu, manje automobila, manje putovanja i prodaje ostalih dobara zemlji s 1,4 milijarde stanovnika pa je opravdano da se stvara panika. Međutim na usporavanje Kine morat će se naviknuti svi jer ono nije ni trenutačno niti je slučajno, već je posljedica trgovinskih ratova i nametanja carina na kineske proizvode u SAD-u.
Hoće li ideja Donalda Trumpa da se carinama može sačuvati američki proizvod od konkurencije pokrenuti novu svjetsku krizu? Pitanje je to koje postavljaju analitičari koji su se upregnuli da dokuče koje će finalne posljedice ovog usporavanja biti, naročito ako ima istine u neslužbenim podacima da je stvarno usporavanje zapravo znatno oštrije od službenih brojaka kineskog zavoda za statistiku.
Riječ je o najnižoj stopi rasta kineskog BDP-a od 1990. godine. Službeni podaci govore o tome da su investicije usporile na 5,9 posto, što je njihov najsporiji rast od barem 1996. godine. Industrijska proizvodnja je porasla za 5,7 posto u prosincu i zapravo ubrzala u odnosu na isti mjesec godinu ranije, ali izvoz nije pokazao dobre performanse. Međutim ono što plaši ekonomiste je zaustavljanje rasta domaće potražnje. Kineska trgovina na malo narasla je 8,2 posto u prosincu, a to je jedna od najsporijih stopa rasta u posljednjih šesnaest godina. Automobilska industrija hvata se za glavu jer je prodaja automobila u Kini naprosto pala.
Zapeli pregovori sa SAD-om
Očigledno je da kineski potrošač snažno reagira na politiku SAD-a, koja u njegovim očima predstavlja kompletnu zapadnu proizvodnju, te da mu trgovinski rat ruši raspoloženje prema trošenju novca na zapadne proizvode. A po izvorima svjetskih medija poput Bloomberga i New York Timesa pregovori o trgovinskim ratovima nisu se pomakli s mrtve točke, odnosno Kina i SAD nisu još uvijek pronašli zajednički jezik naročito na temu krađe intelektualnih prava za koju Amerika optužuje kineske tvrtke. Idući krug pregovora zakazan je za kraj siječnja, a oni bi mogli donijeti više informacija o sudbini carina na 250 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.
Izraelska vojska napala iranske mete
