raspad na 2 valute


Euro za siromašne bio bi tri puta slabiji od eura za bogate

euro kovanice
VL
21.07.2011.
u 09:00

Centralni euro (EUC) bio bi u Njemačkoj, Nizozemskoj, Finskoj, Belgiji, Austriji i možda Francuskoj. Latinski euro (EUP) bio bi u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj, Irskoj i možda Francuskoj

Niall Ferguson, povjesničar koji je ugled u svijetu stekao zahvaljujući vrlo razumljivu tumačenju ekonomije, nedavno je u Zagrebu usporedio ulazak Hrvatske u EU 2013. s dolaskom na odličnu zabavu – ali nakon što je ona već završila. “Bit će kao da dolazite na tulum u 3 ujutro, kad je sva cuga popijena, a kuća je u neredu.” Po toj analogiji, prekretnica dobrog tuluma događa se upravo danas, na izvanrednom summitu EU u Bruxellesu. Ili će se dobra zabava nastaviti, pa će biti dobra i kad mi uđemo, ili će muzika ovoga trenutka prestati, gosti se pomlatiti, a kuća opasno zaljuljati.

Odgovor lidera

U čemu je tako velik problem? U euru. Moćna europska valuta mogla bi prestati postojati u onom obliku u kakvom je poznajemo. A, kako je priznala i njemačka kancelarka Angela Merkel, “padne li euro, pada Europa”. Euro bi mogao pasti jer je kriza koja je prije godinu dana počela u Grčkoj metastazirala. Odgovor europskih lidera na tu krizu bio je kao odgovor Europe na početak rata u Hrvatskoj i BiH: kakofonija različitih stavova i prijedloga koji su međusobno isključivi i nerealni. Ta kakofonija, rekao je grčki premijer, “stvara paniku umjesto sigurnosti”. Angela Merkel neodlučna je i zbog štedljivih birača, ali i zbog nejasnih savjeta koje dobiva od stručnjaka.

Počelo je s Grčkom, a metastaziralo je do toga da čak jedna trećina eurozone danas ima upitnu kreditnu sposobnost na tržištu. U toj su situaciji i Portugal, Italija, Irska i Španjolska. Jedno od rješenja koje se upravo pojavljuje u javnosti je – kontrolirani raspad eura na dvije valute. O jednoj se govori kao o euru za siromašne, latinskom euru ili perifernom euru (EUP). O drugoj se govori kao o euru za bogate, teutonskom euru ili centralnom euru (EUC). Euro za siromašne koristile bi Grčka, Italija, Španjolska, Portugal, Irska… Euro za bogate – Njemačka, Nizozemska, Finska, Belgija, Austrija… Analitičari banke HSBC već su izračunali da bi vrijednost EUP-a bila oko 3,3 kune (0,65 USD), a vrijednost EUC-a oko 9,5 kuna (1,83 USD).

“Činjenica da HSBC misli da bi jug mogao devalvirati za dvije trećine u odnosu na sjever predstavlja vrlo jaku optužnicu protiv sadašnjeg stanja”, piše komentator engleskog Daily Telegrapha. Talijanski 24Ore piše da bi njemačke banke izgubile od 150 do 200 milijardi eura u slučaju da se uvedu dva eura. “Nasuprot tome, ako euro ostane jedinstvena valuta, Njemačka bi trebala platiti 90 milijardi eura. Međutim, kancelarki je vrlo teško uvjeriti birače da to razumiju“, piše 24Ore.

Glad u Bavarskoj

Euro je pred propašću jer unija nikad nije bila fiskalna, već samo monetarna, što se sada u krizi pokazuje kao sistemska pogreška. Da bi spasili cijelu Europu, lideri moraju posegnuti za rješenjima koja bi išla u smjeru fiskalne unije, poput uvođenja euroobveznica. To bi značilo da Nijemci direktno odgovaraju za tuđe dugove, a oni nikad nisu glasali za takvo što. Upravo suprotno, obećavano im je da se to nikad neće dogoditi. “Mogućnost našeg spašavanja drugih unutar EMU jednako je vjerojatna kao mogućnost da u Bavarskoj zavlada epidemija gladi”, govorio je bavarski lider Edmund Stoiber nakon sporazuma u Maastrichtu 1992. Glad u Bavarskoj i dalje je znanstvena fantastika, ali fiskalna unija ili propast eura kakvog znamo više nije. To je danas realna mogućnost.

Komentara 88

SI
sinaj
17:08 21.07.2011.

Sve što ne valja propast će, i pravo je da bude tako.

SJ
svakog jutra oko podne u 18:00
18:10 21.07.2011.

- Odavno sam tvrdio da kad Hrvatska uđe u EU, EU neće vrijediti niti što je vrijedila Yugovina

Avatar NJUŠKALO
NJUŠKALO
10:14 21.07.2011.

Kada ja na Jadranu napišem olovkom 60Kn kg grožđa ,badava strancu euri i dolari,to mu kod nas odmah manje vrijedi nego bilo gdje u svijetu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije