Tri četvrtine Hrvata tvrdi da barem jednom tjedno naiđe na netočne ili lažne vijesti, a 86 posto Hrvata smatra da taj fenomen, poznat i pod engleskim nazivom “fake news”, predstavlja problem za našu državu, dok ih 80 posto smatra da je to problem i za demokraciju općenito.
Dio je to rezultata prvog Eurobarometra o fenomenu lažnih vijesti, istraživanja javnog mnijenja provedenog u svim državama članicama Europske unije.
Manipulacija izborima
Iako 47 posto Hrvata tvrdi da na lažne vijesti naiđe “svakodnevno ili skoro svakodnevno”, a dodatnih 29 posto tvrdi “najmanje jednom tjedno” (što je ukupno 76 posto), 82 posto hrvatskih ispitanika uvjereno je da su sposobni prepoznati netočnu ili lažnu vijest. Taj postotak hrvatske samouvjerenosti četvrti je najveći postotak u Europskoj uniji.
Istraživanje, čiji su potpuni rezultati objavljeni ovih dana, provedeno je od 7. do 9. veljače. Dakle, prije no što je u europskim i svjetskim medijima buknula afera o tome kako je tvrtka Cambridge Analytica pobrala podatke o oko 50 milijuna korisnika društvene mreže Facebook i na temelju njih razvila algoritme koji mogu odrediti psihometrijski profil svakog korisnika Facebooka.
Taj je alat iskorišten u kampanjama za pobjedu Brexita na referendumu o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU i Donalda Trumpa na izborima za predsjednika Amerike, a dio tih kampanja bilo je i masovno širenje netočnih ili lažnih vijesti o Europskoj uniji ili o Hillary Clinton.
Nijemci i Austrijanci oprezni
Na pitanje tko ima najveću odgovornost da zaustavi fenomen lažnih vijesti u društvu, najveći postotak Hrvata (44 posto) odgovara: novinari. Drugi najveći postotak (37) odgovara: uprave novina i televizija. Treći najveći postotak (32) odgovara: sami građani. Četvrti najveći (29) odgovara: nacionalne vlasti. Prosjek za cijeli EU je nešto drugačiji: nacionalne vlasti su odgovor koji ima drugi najveći postotak (39 posto), ali novinari su prvi odgovor u čak 22 od 28 država, pa su prvi i u prosjeku u cijeloj Europskoj uniji.
Hrvati su, uz Portugalce, najviše od svih ispitanika u EU skloni vjerovati vijestima i informacijama koje dobivaju kroz društvene mreže na Internetu i aplikacije za slanje poruka.
Točnije, dva posto Hrvata “potpuno vjeruje”, a 38 posto je “sklono vjerovati”. Najmanje su takvim informacijama skloni vjerovati Austrijanci, Nijemci (u obje zemlje po 17 posto) i Talijani (19 posto).
To su postoci za čitavu populaciju, dakle i one ispitanike koji ne koriste društvene mreže, ali kad se gledaju samo oni ispitanici koji ih koriste, onda je postotak Hrvata koji vjeruju informacijama s Facebooka i sličnih platformi 54 posto, opet drugi najviši u cijeloj Europskoj uniji (prvi su Rumunji).
Najviše se vjeruje radiju
To su ipak manji postoci od onih o broju Hrvata koji vjeruju novinama u tiskanom izdanju: 53 posto Hrvata vjeruje vijestima i informacijama u novinama, a 34 posto ne vjeruje. Povjerenje u točnost vijesti objavljenih u novinama veće je (63 posto) ako se gledaju samo hrvatski ispitanici koji su rekli da čitaju novine.
Novinskim portalima na internetu vjeruje 46 posto, a ne vjeruje 33 posto svih hrvatskih ispitanika, odnosno 61 naspram 36 posto ako se gleda samo ispitanike koji kažu da čitaju te portale.
To znači da je povjerenje u točnost vijesti na novinskim portalima manje od tiskanih medija, ali veće od društvenih mreža. Najveći postotak Hrvata vjeruje vijestima na radiopostajama (69 posto) i televizijama (65).
Ja nabolje poznajem " presucene vijesti" .....na prijemjer kada neki hrvatski medij objavi da je ostoja spijun MI6....ili da su bajic i cvitan podkradali hrvatsku i falsificirali dokumentaciju u aferi "bankomat"...odmah znadem da to jugokomunisticki mediji nece objaviti...