Novi europski fond za obranu, vrijedan oko 5 milijardi eura godišnje, pomoći će državama članicama EU da povoljnije i međusobno koordiniranije financiraju nabavku borbenih zrakoplova, helikoptera, tenkova ili druge vojne opreme i naoružanja. Ta ideja dio je novog europskog akcijskog plana obrane, kojeg je jučer predstavila Europska komisija.
Natječaji pojedu 100 mlrd. €
Države članice tek trebaju raspraviti i usvojiti Komisijin prijedlog, no radi se o dosad najambicioznijem uplitanju EU u područje obrambene politike. A radi se i o svojevrsnoj poruci Europske unije da će, u trenutku kad je za američkog predsjednika izabran Donald Trump, europske države u većoj mjeri plaćati za svoju sigurnost.
– Ako se Europa ne pobrine za svoju sigurnost, nitko to neće učiniti umjesto nas – poručio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je u prošlosti ostavljao dojam da je pobornik ideje stvaranja vojske EU, no u Komisiji naglašavaju da ovo nije takav prijedlog.
– Ovime ne stvaramo Europsku vojsku – rekao je potpredsjednik EK Jyrki Katainen predstavljajući prijedlog. – Ovime predlažemo strukturu u kojoj države članice mogu više surađivati na obrambenim sposobnostima i opremi – dodao je.
Jednom kad bude uspostavljen, novi Europski fond za obranu imao bi dvije dimenzije. Jednu za financiranje zajedničkih istraživanja inovativnih obrambenih tehnologija, kao što su robotika ili kriptirani softver. Za tu namjenu EU bi odvajala 25 do 90 milijuna eura godišnje. Druga dimenzija je za financiranje obrambenih sposobnosti. Države članice koje uplaćuju određeni iznos u taj fond mogle bi iz tog fonda povlačiti puno veće iznose za zajedničku kupnju vojne opreme. Tu bi bilo oko pet milijardi eura godišnje. Osim stvaranja tog fonda, planiraju se ulaganja i poticaji Europske investicijske banke u mala i srednja poduzeća koja rade kao dobavljači za obrambenu industriju. I na kraju, EU planira jačati jedinstveno tržište za obranu, odnosno poticati prekogranično poslovanje u industriji koja se i dalje, zbog osjetljivosti pitanja obrane, odvija unutar nacionalnih granica. Oko 80 posto natječaja za nabavu vojne opreme odvija se na nacionalnoj razini, a Komisija procjenjuje da se zbog nedostatka suradnje među državama članicama u obrambenom sektoru godišnje gubi između 25 i 100 milijardi eura.Statistički podaci pokazuju da su države članice EU u posljednjem desetljeću realno smanjile izdatke za obranu za gotovo 12 posto, a to nije kompenzirano povećanom suradnjom, što se sada pokušava učiniti.
“Nije na račun socijale”
Usporedno, Kina je u posljednjem desetljeću povećala svoj proračun za obranu za 150 posto, a SAD su 2015. uložile više no dvostruko veći iznos za obranu od svih država članica EU zajedno.
– Ne radi se o tome da ćemo trošiti novac na vojsku umjesto na socijalnu skrb, nego o tome da smo suočeni sa sve većim prijetnjama i da moramo djelovati – rekao je Jyrki Katainen.
>> Srednja Europa traži konfederaciju EU
...svašta, ambiciozna militarizacija s 5 milijardi eura?