ODGOVORI STRUČNJAKA

Evo odgovora na vaša pitanja o legalizaciji (9. dio)

bageri (1)
Željko Mršić/PIXSELL
15.05.2013.
u 14:11

Vecernji.hr omogućio je čitateljima da nađu odgovore na pitanja o legalizaciji koja ih zanimaju. Na pitanja odgovara Jelena Krezo iz PRIMAPARSA.

1. Vlasnica sam obiteljske kuće u Garčinu kat. općina Garčin, z.k.ul.br 476/2 i k.č.br 476/2 sagrađene 1983. godine. Površina nekretnine je 12X8 m (prizemlje + potkrovlje) ukupne stambene površine 153 m3. Građevinska dozvola izdana je 1981. god. za gradnju prizemne stambene zgrade od 56 m2. Molila bih vas da mi odgovorite koje korake moram poduzeti u cilju legalizacije stambenog objekta i, ako ste u mogućnosti, da mi date okvirnu cijenu samog procesa.

Da biste legalizirali nadogradnju koju ste napravili, trebate naručiti od ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog građevinskog inženjera izradu snimke postojećeg stanja, a od ovlaštenog geodeta izradu geodetske snimke izgrađene građevine. S ta dva elaborata podnosite u nadležnom upravnom tijelu zahtjev. Za konkretnu ponudu za izradu potrebne dokumentacije najbolje je da se obratite jednom od ureda ili tvrtki koje rade dokumentaciju za legalizaciju na vašem području. Oni će vam moći dati i informacije o aktualnim cijenama komunalnog doprinosa u vašoj općini s obzirom na to da iste nisu objavljene na internetu.

2. Molim da mi pomognete po ovom pitanju: kuća je katnica s urednom građevinskom dozvolom koju u vlasništvu 50:50 imaju moj suprug i njegova sestra. Kako se radi o dva domaćinstva na istoj adresi, napravili smo pomoćne zgrade (šupe i ljetne kuhinje) sveukupne kvadrature 70 m2 (jedan je objekt 40 m2, a drugi 30 m2). Možemo li legalizirati svako svoje objekte (znači "po pola") kao pomoćne objekte do 50 m2? Ako ne možemo, kakve su druge opcije?

Da biste mogli legalizirati pomoćne objekte kao zasebne objekte, oni trebaju biti konstruktivno i funkcionalno odvojeni od glavnog objekta i jedan od drugog. Ako su na nekretnini upisani kao suvlasnici vaš suprug i njegova sestra, nema nikakvog razloga da svaki od njih ne podnese zahtjev za legalizaciju svog pomoćnog objekta, naravno ako sami objekti ispunjavaju uvjete koje smo uvodno naveli.

3. Moj otac je vlasnik obiteljske kuće od oko 80 m2 za koju ima građevinsku dozvolu iz 1971. te je 1980. godine na tu građevinu dozidao kupatilo, kuhinju i pomoćne prostorije (oko 55 m2) za koje također ima građevinsku dozvolu. 2000. godine uz obiteljsku kuću dozidana je jedna prostorija (dnevni boravak) od oko cca 30 m2 za koju nije ishođena građevinska dozvola. Zanima ga spada li ova ilegalna stambena prostorija u manje zahtjevnu zgradu ili u jednostavnu zgradu jer svaki arhitekt je drugačije tumačio, a čak mu je rečeno da kod legalizacije mora raditi projekt i svih ovih prostorija za koje ima građevinsku dozvolu. Da li je to moguće da se zbog jedne ilegalne prostorije mora raditi projekt cijele građevine, s obzirom da mu je u uredu za legalizaciju rečeno da treba projekt samo te jedne ilegalne stambene prostorije, ali arhitekti govore da to nije tako.

Površine zgrada, koje su zakonom definirane, su ukupne površine cijele građevine (znači i njezinog legalnog i nelegalnog dijela) pa se u skladu s tim radi i dokumentacija – mora se napraviti snimka cijele građevine a računski se posebno iskazuje površina i obujam legalnog, a posebno nelegalnog dijela iste. Ovisno o ukupnoj površini izgrađene građevine zakonom je propisan sadržaj dokumentacije koja se mora izgraditi a naknada, komunalni i vodni doprinos se plaćaju samo za nelegalni dio.

4. Imam kupljen stan kreditom banke. Stan je u zgradi od 8 stanova na III. katu (piše u ZK). Ništa na stanu nisam radio niti pregrađivao, bušio i tako dalje... Uredno smo prijavljeni na sve komunalne usluge, plin, struja, voda, pričuva itd. Je li taj dokument (koji mi je dala država, a banka prihvatila) dovoljan dokaz da je stan "čist" i trebam li ja kao kupac (sada i vlasnik toga stana) nešto poduzimati i zašto? Što sve građevina treba imati da bi dobila taj dokument? Usporedba: Kada neka osoba dobije domovnicu (što ja smatram da je ZK za građevinu), nema potrebe više provjeravati rodni list (je li ta osoba uopće rođena)...

Prema ZK izvatku koji ste nam poslali Vaš je stan etažiran i kako biste Vi rekli „čist“, ako je njegovu etažiranju prethodio zakonom propisan postupak u kojemu je pribavljena zakonom propisana dokumentacija (pravomoćna građevinska dozvola, pravomoćna uporabna dozvola, potvrđeni etažni elaborat ). Naime, još uvijek je na snazi odgoda povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u korist stjecatelja i ona je na snazi do 1. 1. 2015. za dobar dio nekretnina u Hrvatskoj, pa će Vam se vjerojatno dogoditi da će Vas netko, bez obzira na ZK izvadak, tražiti i neke duge dokumente o nekretnini.

5. Zanima me mogu li prilikom legalizacije objekata zatražiti i legalizaciju nadstrešnice za dva auta koja je izgrađena dva mjeseca nakon objave orto foto snimke. Radi se o čeličnoj konstrukciji pokrivenoj limenim krovom dimenzija 7x5,5 m koja se jednom stranom drži objekta, a tri strane su otvorene. Pod je zemlja i nije u planu betoniranje. Također me zanima ostvarujem li kao HRVI kakve olakšice kod legalizacije.

Za nadstrešnice izgrađene nakon izrade orto foto snimke nije moguće provesti postupak ishođenja rješenja o izvedenom stanju na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Na njih se primjenjuje postupak propisan osnovnim Zakonom o gradnji. Olakšice za različite skupine građana pa tako i za vašu skupinu određene su samo na lokalnom nivou i o njima se možete informirati u nadležnom upravnom tijelu, prema lokaciji nekretnine i mjestu vašeg prebivališta.

>> Sve o legalizaciji čitajte u našem specijalu

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije