Vlada će sa sjednice u četvrtak u Hrvatski sabor poslati prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu, koji predviđa proračunske prihode na razini 121,6 milijardi kuna, rashode od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.
U odnosu na Smjernice za izradu proračuna, koje je Vlada usvojila prošlog tjedna, nacrt prijedloga proračuna predviđa oko 2 milijarde kuna više prihode, a u istom iznosu predlažu se i viši rashodi.
Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.
Porezni prihodi u 2017. godini projicirani su u iznosu od 72,8 milijardi kuna, a prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna. Prihodi od pomoći, poglavito od sredstava Europske unije, planiraju se na razini 11,2 milijarde kuna, a od imovine na 2,7 milijardi kuna.
U odnosu na ovu godinu, ukupni prihodi u 2017. trebali bi biti viši za 4,5 posto, pri čemu su porezni prihodi planirani na 2,6 posto višoj razini, dok se primjerice za prihode od pomoći očekuje rast viši od 30 posto.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. planirani su, pak, u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun.
Najveći udio u ukupnim rashodima imaju naknade građanima i kućanstvima, koje se u 2017. predlažu u iznosu od 46,1 milijarde kuna. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto i sljedeće bi godine trebali iznositi 37,4 milijarde kuna.
Ukupni rashodi za zaposlene u 2017. godini planiraju se u iznosu od 26,4 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 milijuna kuna.
Materijalni rashodi rastu za 3,9 posto, na 12,3 milijarde kuna, a financijski, koji obuhvaćaju i kamate, u odnosu na ovu godinu trebali bi porasti za 236 milijuna na 11 milijardi kuna.
Prijedlogom proračuna predviđeno je i 1,3 milijarde kuna za podmirenje razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su jedinice lokalne i regionalne uprave ostvarivali tijekom ove i onih koje će ostvarivati 2017., zbog porezne reforme.
Rashodi za subvencije predlažu se na razini od 6,5 milijardi kuna, što je 6,3 posto ili 387 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu.
Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi u 2017. trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna. To bi trebalo rezultirati i daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godini ispod 83 posto.
U planu financiranja proračuna navodi se da Hrvatska sijedeće godine mora isplatiti 18,4 milijarde kuna glavnice za izdane obveznice te 8,9 milijardi kuna glavnice kredita i zajmova.
Kako bi se 'pokrio' deficit te podmirile obveze koje dolaze na naplatu, u Vladi sljedeće godine planiraju izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijardi kuna, zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima za 8,3 milijarde kuna, a od privatizacije se očekuje prihod od 1,4 milijardi kuna.
>> Zdravko Marić: Proračun je spreman, sutra će biti na Vladi
Ma nema, opet se pogoduje državnoj i javnoj službi. Prošla je neokrznuta u krizi, stalno raste, a kako vidimo, rast će i dalje. Gljive poslije kiše su amateri prema tome... Nema, nema neke svijetle budućnosti, samo se pretaće iz šupljeg u prazno. Nema šanse zadržati mlade i struku, što znači daljnje smanjenje broja stanovništva, dok ne ostanu samo penzioneri i državni službenici. Samo me zanima tko će onda njih uzdržavati... Jako dobar primjer je HAC, evo sad se dižu cijene samo da bi se refinancirali krediti (znači ukupni dug raste), no nitko neće dobiti otkaz. Tako je i s državnom službom, samo se izmišljaju novi porezi i povećavaju postojeći, a ne smanjuje se broj zaposlenih ili ne pojednostavnjuju se birokratske procedure... Očito i ova vlada ostaje na praznim frazama. Nakon što smo se na početku ponadali radi bar simboličkog smanjenja poreza, sve se vraća na staro. Opet sindikati državnih i javnih službi u dogovoru s političarima dogovaraju kako izmusti još novaca iz gospodarstva i građana, kako uništiti još ovo malo privrede što ovdje funkcionira... Bijeg odavde je sve izglednija opcija za sve više ljudi. Već davno je privatni sektor u manjini, nitko se neće buniti kada se zatvori pogon i radnici ostanu na cesti, ali kada neki uhljeb ne dobije što želi, onda galama na sve strane, štrajkovi, blokade.