Drevni potopljeni most zabačene špilje na otoku Mallorci, danas sastavnog dijela Španjolske koji se nalazi u Sredozemlju, pomogao je pobliže odrediti kako se civilizacija razvijala kroz tisuće i tisuće godina. Naime, ranija istraživanja uvelike su razlikovala kada se raspravljalo o točnom vremenu prvog naseljavanja na Mallorci, a novo otkriće upravo pobliže odgovara na ovo pitanje.
U najnovijem radu objavljenom prošlog petka u časopisu Communications Earth & Environment, profesor Sveučilišta Južne Floride Bogdan Onac pobliže objašnjava što su istraživači otkrili istražujući špilju Genovesa. Ranije su znanstvenici uglavnom proučavali keramiku i predmete pronađene unutar špilje, no Onac je odlučio pobliže analizirati put koji vodi do špilje - most dugačak 7,6 metara nastalog slaganjem velikih blokova vapnenca jedan na drugi, bez upotrebe žbuke ili cementa.
Dok su radiokarbonski materijali iskopani iz špilje de Moleto, koja se nalazi na istoku otoka, pokazali prisutnost ljudi na otoku već 7.000 godina, naknadna istraživanja sugeriraju da su ljudi na Majorci još i dva tisućljeća duže. Istraživanja keramike ukazuju na starost od oko 3.500 godina, no s obzirom na to da je očuvanost predmeta unutar špilje loša, istraživači s poteškoćama mogu točno procijeniti dolazak ljudi na otok. Ipak, ovi blokovi kamena koji tvore most ukazuju kako su ljudi bili naseljeni čak i do 6.000 godina.
- Prisutnost ovog potopljenog mosta i drugih artefakata ukazuje na sofisticiranu razinu aktivnosti, što ukazuje na to da su rani doseljenici prepoznali vodene resurse špilje i strateški izgrađenu infrastrukturu za navigaciju - navodi Onac u radu.
POVEZANI ČLANCI:
Sve ovo ima veze i porastom razine mora koji se dogodio u holocenu, neposredno prije 6.000 godina, kada je došlo do poplave nekih gornjih dijelova špilje. Razina mora prestala je rasti između 5.964 i 5.359 godina, no na tom području stvorilo se jezero zbog kojeg je bila potrebna izgradnja mosta. Međutim, navodi Onac u radu, njegova konstrukcija morala je biti dovršena prije 5.600 godina kada je gornji dio mosta bio potopljen, oko 400 do 500 godina ranije.
Inače, navodi CNN, most u špilji prvi puta je otkriven 2000. godine, no tek se proučavanjem porasta razine mora, mineralnih naslaga te traka boja na mostu u proteklih četiri godine moglo otkriti kada su ljudi naseliti otok. Također, još ostaje bolje otkriti kako se točno koristila ta špilja, no Onac smatra kako je ona vjerojatno služila za sklonište, mjesto za rituale ili kao skladište hrane.
Mallorca je iz puno razloga ostala velika enigma znanstvenicima, a jedan njih je i to što je bio puno kasnije naseljen od nekih istočnijih otoka. Iako se nalazi relativno blizu španjolskom kopnu, otok je imao vruću i suhu klimu, a osim prirodnih resursa nedostajale su i autohtone koze te ribe u moru oko njega.
- Nasuprot tome, drugi otoci imali su povoljnije ekološke uvjete i obilne resurse, poput minerala i stoke, što ih je učinilo privlačnijim za rane doseljenike - objasnio je Onac.
>> FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će hrvatski gradovi izgledati za 100 godina. Rezultati su fascinantni
Da, puno su trošili naftu, plin i ugljen, porasla je koncentracija co2, klimatske promjene uzrokovale otapanje ledenjaka, došlo do porasta razine mora, sve potopilo... Ha? Što smo sad? Kako su to zaustavili? Prestali se igrati s fosilnim gorivima. Ali se podizanje razine mora nastavilo. Poučak je da mi ne utječemo na klimu. Ni prije 6000 godina ni sad.