Vijest o početku obnove ruinirane originalne lansirne rampe u nekadašnjem kompleksu znamenite riječke tvornice Torpedo prije nekoliko godina osvanula je u riječkom Novom listu kao prilično uspjela prvoaprilska šala, što samo pokazuje koliko je obnova lansirne rampe nedostižna i neostvariva. Iako je zasigurno riječ o jednom od najdojmljivijih i potencijalno najatraktivnijih spomenika riječke industrijske baštine, a ta je baština ujedno i jedan od najvažnijih segmenata cjelokupne riječke povijesti, lansirna rampa Torpedo u riječkoj industrijskoj zoni na Mlaki danas je zasigurno jedan od najzapuštenijih i najzanemarenijih primjera riječke baštine. Prije nekoliko godina urušio se dio njezine krovne konstrukcije, što je ponovno ukazalo na potrebu njegove hitne obnove, a dok lansirna rampa konstantno propada, već godinama traje prepucavanje na relaciji konzervatori - Lučka uprava - Grad Rijeka oko toga tko bi trebao voditi brigu o ovom važnom simbolu.
Torpedo je bio jedan od najvećih izuma svog vremena. Riječ je o zamisli Riječanina Giovannija Luppisa, koji je potkraj svoje karijere, sredinom 19. stoljeća, razmišljajući o obrani istočne obale Jadrana, koju je zbog razvijene obale i velikog broja otoka teško obraniti, izumio obrambeno oružje protiv neprijateljskih brodova. Nazvat će ga Salvacoste (u prijevodu: Spasitelj obale) i njegovom derivacijom nastat će oružje koje će kasnije biti nazvano torpedo. Luppis nije raspolagao s dovoljno tehničkih znanja i sredstava, što mu je u realizaciji ideja činilo teškoće, pa će torpedo kakav danas znamo biti rođen u njegovoj suradnji s Robertom Whiteheadom, tadašnjim upraviteljom Riječkog tehničkog zavoda (Stabilimento Tecnico Fiumano). Njihov torpedo izgledao je poput metalne ribe koja se kretala ispod površine mora. Nakon niza njihovih eksperimenata 1860-ih uslijedilo je prvo uspješno lansiranje i serijska proizvodnja. Oružje će početi stizati u ruke kupaca pod službenim nazivom Luppis – Whiteheadov torpedo. Whiteheadov Zavod postat će 1875. Tvornica torpeda R. Whitehead & Co. – prva svjetska tvornica torpeda.
Velid Đekić, dugogodišnji promotor riječke industrijske baštine, zamjenik predsjednice Udruge za zaštitu i promociju riječke industrijske baštine Pro Torpedo, te voditelj odnosa s javnošću Muzeja grada Rijeke, naziva Luppisa idejnim, a Whiteheada praktičnim izumiteljem torpeda. Njegova udruga nazvana je upravo po torpedu, impresivnom tehničkom izumu kojemu je Rijeka rodno mjesto i iz koje se zaputio na sve strane svijeta, svjedočeći o tehničkoj izvrsnosti onodobne Rijeke. Đekić naglašava da je priča o torpedu manje priča o rođenju jednog stroja, a mnogo više o procesu usavršavanja izuma sve do trenutka kada će postati provjereno uspješan. To se dogodilo 1866., zbog čega se ta godina smatra i godinom rođenja torpeda. U Rijeci se torpedo nastavio usavršavati i proizvoditi točno 100 godina, sve do 1966., kada je tadašnja JNA zaključila da je umjesto ulaganja silnih sredstava u stalno usavršavanje i natjecanje sa svjetskim vojnim silama jednostavnije i jeftinije kupiti torpeda drugih proizvođača na tržištu.
FOTO U njemu je porazbijano, slomljeno, iščupano i oguljeno sve što se dalo: A u danima slave bio je hrvatski raj za hedonizam
Tvornica Torpedo, koja tada već tri desetljeća nije proizvodila torpeda, devedesetih odlazi u stečaj, nakon čega se otvorilo pitanje što s baštinom koja je svjedočila o procesu proizvodnje i usavršavanja torpeda. Dio starih izložaka iz tvornice Torpedo koja je, kao i svaka veća i ozbiljnija tvornica u to vrijeme, imala i svoj muzej, davno je završio u Italiji, a šezdesetih je dio eksponata prebačen u Split, u muzej JRM, koji kasnije postaje Hrvatski pomorski muzej. Eksponati iz Tvornice Torpedo još se nalaze tamo.
Muzej grada Rijeke je 2016. godine, povodom 150. obljetnice izuma torpeda, organizirao stalnu izložbu "Riječki Torpedo – prvi na svijetu", predstavljajući torpedo kao vrhunac riječke tehnološke misli i proizvodne prakse svog vremena, ali i kao simbol današnje riječke tehničke i industrijske baštine. Izložba je bila otvorena sve do prošle godine. Tada je grad prodao skladišta na Žabici, u kojoj je bila smještena izložba, zbog izgradnje novog autobusnog kolodvora. Izložba je bila deložirana. Iako nije formalno rasformirana, nakon napuštanja skladišta na Žabici za izložbu nije pronađen novi javni prostor. Znatiželjnici i turisti nisu više mogli razgledavati atraktivne eksponate. Istina je da se Muzej grada Rijeke u međuvremenu proširio na prekrasno obnovljenu Palaču šećera, a u sklopu novog postava zastupljena je i priča o torpedu – u ograničenom formatu, koliko je do dopuštao okvir stalnog postava o gradskoj povijesti – ali takvi potezi nisu mogli zamijeniti zatvorenu izložbu torpeda. Torpeda su iz muzejskog prostora na Žabici privremeno preseljena u lučko skladište Metropolis, u lučkoj zoni, zatvorenoj za građane. Iako se spominjala mogućnost ustupanja tog skladišta gradu, to još nije realizirano. Posljedično, torpeda su ostala izvan pogleda javnosti, s golemim upitnikom kada bi se to u Metropolisu moglo promijeniti.
Đekić ne skriva razočaranost takvim razvojem događaja. Podsjeća kako je stalna izložba na Žabici bila neprestano obogaćivana zahvaljujući novim pronalascima torpeda u sjevernom Jadranu. Ondje su bila izložena torpeda iz vremena Austro-Ugarske do torpeda novijeg datuma, uz atraktivnu kompjutersku prezentaciju tehnologije torpeda, za što su Muzeju stizali komplimenti svjetskih eksperata. U međuvremenu se pojavila inicijativa koju predvodi bivši ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, kojom se predlaže da se postav nekadašnje stalne izložbe na Žabici prebaci i otvori građanima u napuštenom prostoru Tržnice Brajda u središtu Rijeke, nedaleko od riječkog art kvarta i Muzeja grada Rijeke. S obzirom na to da je torpedo dio tehničke zbirke Muzeja grada Rijeke i stalna izložba bila bi i dalje u okrilju Muzeja. Dubrović nam je objasnio da je to u sadašnjoj situaciji najbolji prostor, koji je moguće brzo adaptirati i urediti za stalni postav izložbe, ali za to rješenje još treba pridobiti gradske vlasti i Muzej grada Rijeke. "Imamo dojam da razgovori idu u dobrom smjeru i nadamo se da ćemo tamo uskoro ponovno otvoriti Muzej torpeda, ali ništa još nije gotovo", kazao nam je Dubrović.
VEZANI ČLANCI:
Stvari ne stoje dobro ni kada je riječ o obnovi lansirne rampe. Radi se o, kako kaže Đekić, zavrzlami nalik pravom 'gordijskom čvoru'. Iako se krivnja za propadanje rampe najčešće svaljuje na gradske vlasti, činjenica je da se lansirna rampa nalazi u lučkom pojasu nad kojim Grad Rijeka nema ingerencije. Dapače, Grad je prije 15-ak godina samoinicijativno financirao studiju koja je utvrdila fizičko stanje objekta. Studija je u međuvremenu postala neaktualna, stanje rampe se nastavilo pogoršavati. U nekim službenim krugovima danas se nastoji progurati stav kako je rampu uputnije srušiti, pa onda napraviti repliku. To je izazvalo otpor kod riječkih baštinskih entuzijasta, a posebno "torpedista", koji preferiraju obnovu, a ne rušenje. Original je original, a replika je replika. Međutim, tim područjem upravlja Lučka uprava Rijeka, koja smatra da u njenom opisu posla nije obnova industrijske baštine. Đekić napominje da je država rampu proglasila kulturnim dobrom i mogla bi narediti Lučkoj upravi, koja je također državno tijelo, da nešto poduzme i zaštiti rampu od propadanja. To nije pitanje nečije dobre volje, to je pitanje zakonske dužnosti. A dok traje prepucavanje i prebacivanje odgovornosti, cijenu plaća prvorazredni kulturni objekt i potencijalni turistički biser, koji propada.
Odgovor na pitanje koliko je blizu obnova lansirne rampe Torpedo, premda se rampa nalazi u lučkom pojasu i nije u nadležnosti Grada, kao i realizacija ideje o prebacivanju postava nekadašnje stalne izložbe o torpedu na Žabici u prostor Tržnice Brajda, zatražili smo i od Grada Rijeke. "Izložba ‘Prvi na svijetu – 150 godina riječkog torpeda’ Muzeja grada Rijeke, koja je 2016. godine bila postavljena u prostoru bivšeg željezničkog skladišta na Žabici, zatvorena je 2023. godine radi početka gradnje novog autobusnog kolodvora. Muzejska građa predstavljena na izložbi pohranjena je u skladištima 21 C i D - Metropolis. S obzirom na to da izložbu čine veliki eksponati, u tijeku su razgovori i razmatranja inicijativa o najadekvatnijoj lokaciji njezinog ponovnog postava. Što se lansirne stanice torpeda tiče, važno je reći da se ona nalazi na pomorskom dobru kojim gospodari Lučka uprava te je i obaveza održavanja u nadležnosti Lučke uprave", stoji u odgovoru Grada Rijeke.
Đekić primjećuje i da je Grad Rijeka ustaljeno primao priču o torpedu kao nečemu važnom i svojem uz veliki odmak, dakle s rezervom, kao da je u pitanju nešto zazorno. Ako bi se i dogodio poneki korak u zaštiti i prezentaciji te ostavštine, dogodio se, drži on, prije svega zbog višegodišnjeg pritiska entuzijasta. "Nikad za tu rezerviranost nisam čuo nijedno suvislo objašnjenje osim konstatacije da je torpedo oružje i da se ne bismo trebali hvaliti oružjem. To je u ovom slučaju plitka logika. Ovdje se ne radi o slavljenju oružja – takvo što ne čini nitko razuman – ovdje se radi o slavljenju nevjerojatne kreativnosti, inovativnosti naših ljudi. Svoju imaginaciju uspjeli su također pretočiti u stvarnost, u nešto što funkcionira u praksi, što je druga ključna odlika priče. U tomu su bili toliko izvrsni da su Rijeku u svoje vrijeme pretvorili u svjetsko tehnološko središte. Mi tada nismo bili pri svjetskom tehnološkom vrhu, mi smo bili taj vrh. Zvuči toliko fantastično da se danas o tomu ne usudimo ni sanjati. Dalje, priča o torpedu nije priča o stroju, nego o procesu kako doći do uspješnog stroja, ili nečega drugog. Na tom putu čekaju i uspjesi i neuspjesi, ništa nije zajamčeno. Ali, tko krene, otvaraju mu se mogućnosti. Iza izuma i njegove realizacije stoje ljudi koji su imali samopouzdanja, koji su vjerovali u projekt i svoje sposobnosti. Ne obeshrabrujući se ni u krivim koracima, nasuprot svoj zluradosti i tada postojećih 'hejtera'. A to je ono što nam danas u Hrvatskoj toliko nedostaje. Priča o torpedu zato je iznad svega i prije svega sjajna motivacijska priča. U tomu vidim njenu ključnu vrijednost. Torpedo je recept za uspjeh", zaključuje Velid Đekić.
FOTO Impozantna građevina koja privlači poglede: Izgrađen jedan od najimpresivnijih mostova u Europi
Ako pogledate tko je preuzeo jugoslavensku prehrambeno poljoprivrednu industriju to su djeca bivših ministara, djeca direktora ili direktori, ljudi bliski tajnim službama ili su radili prljave poslove za njih Itd. Svi znaju na koga mislim…