Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs potvrdio je u HTV-ovoj emisiji "Ima li što novo?" da se obvezni ispiti za upis u srednje škole neće uvoditi do 2024., odnosno 2025. godine. Kako navodi, nekim je srednjim školama sada ostavljeno da same odluče trebaju li provesti prijamne ispite.
- Prvo treba snimiti stanje na temelju činjenica, a ne dojma. Ove godine je 1.000 maturanata manje nego lani. Nema opasnosti da netko ne ostane upisan. Srednjim školama smo ostavili da same odluče trebaju li se provesti ispiti za upis - kazao je.
Eksperimentalni ispiti, ističe, nisu bili obračunavanje s odlikašima. - To je proces koji će saživjeti kada se kompletno uvede vanjsko vrednovanje sustava. Po onome kako je zamišljeno bit će 2024. godine. Ove godine to je bilo u 80 škola i bila su tri ispita, a iduće godine bit će još tri ispita više. Nakon toga to treba provesti i u sedmim i petim razredima. Tek nakon toga možemo govoriti o stvarnom obrazovnom vrednovanju osnovnog školstva RH. Tada ćemo vidjeti prave razlike. Mislim da će se sustav sam na neki način izbalansirati - navodi Fuchs.
Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović osvrnuo se na ukidanje praga na eseju kao uvjeta prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika. Kako navodi, odluka je bila loša te će esej od iduće školske godine vratiti kao uvjet prolaznosti
- Mislim da ćemo tako ispraviti lošu odluku bivše administracije - kazao je.
Predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević govorila je o neograničenim mandatima školskih ravnatelja te istaknula da nije toliko problem u mandatima, već ravnatelji žele radni status na neodređeno radno vrijeme.
Ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz kazao je kako su napravljeni veliki iskoraci u digitalizaciji u sustavu obrazovanja.
- Sve škole u Hrvatskoj pokrivene su internetom - rekao je i najavio dodatna ulaganja u smislu opremanja laptopima i pametnim pločama.
Ivana Kovač, profesorica engleskog i njemačkog jezika OŠ Tin Ujević u Osijeku, pohvalila je učitelje jer su balansirali između online i nastave u školama. Potvrdila je kako očekuje da će se za loše rezultate učenika na nacionalnim ispitima okriviti učitelje.
- U svakoj krizi obično je kriv učitelj. Oni koji kreiraju nacionalne ispite ipak bi trebali surađivati s učiteljima - tvrdi. Smatra da rezultati nacionalnih ispita nisu pokazatelj objektivnog stanja na terenu, budući da učitelji nisu pripremali učenike za takve ispite i da nisu surađivali u samome procesu.
Ministar Fuchs je uzvratio da princip, pristup i svrha samog ispita je drugačija. - Nije da učitelji ciljano pripreme učenike za polaganje nekakvog ispita da bi oni potom zadovoljili nekakvu ocjenu ili nešto opravdali, nego upravo provjera stečenog znanja na među svima na jednak način - kaže.
Filipović je kazao da su ispite radili praktičari iz osnovnih škole te da se i Ivana Kovač mogla javiti budući da je postojao javni poziv.
RedTree, nije baš tako, ranije je viša bila 2 godine ali studiranje na većini fakulteta trajalo 4 godine + 1/2 za diplomski. Ako si htio dalje na magisterij, još 2 godine + 1/2 za magistarski = 7 godina, dalje doktorat ovisno o polju interesa... da sad dalje ne zbrajam. Sada imaš bolonju koja te do "faksa" dovede za 3 godine umjesto za 4, te Magisterij dodatne dvije što je ukupno 5 a ne 7. Danas svi koji prođu 5 godina nose titulu Magistra struke, barem su meni tako preveli "na novo" moj dipl.ing. Što se tiče prijemnih ispita u srednje škole (i na fakultete) slažem se, treba to uvesti (vratiti) i gotovo. Propisati da se bodovi za upis u srednju određuju recimo kao 60% ocjene i 40% ispit ili kako već stručnjaci odrede da je prikladno ali to provesti svugdje u cijeloj zemlji jednako.