Bankarski sektor u regiji očekuje u sljedećih šest mjeseci pad potražnje uz lošiju kvalitetu kreditnih zahtjeva, razduživanje, ali i rast loših kredita prvi put nakon pet-šest godina. Najveću potrebu za kreditiranjem imat će srednja i mala poduzeća, dok će se kreditna aktivnost kućanstava bitno smanjiti. Takva su očekivanja bankarskih grupacija u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi na “webinaru” za novinare predstavili kreator polugodišnjeg izvješća Europske investicijske banke Luca Gattini i glavna ekonomistica EIB-a Debora Revoltella.
Istraživanje o kreditiranju dio je redovitog izvještavanja EIB-a, MMF-a, EBRD-a i Svjetske banke za koordinaciju Bečka inicijativa koja je okvir za osiguranje financijske stabilnosti europskih tržišta u razvoju.
Jeftino financiranje
– Pod utjecajem koronakrize potražnja će se smanjiti; jako su smanjena očekivanja. No, bankarske su grupacije vrlo zdrave ušle u krizu i sa strane ponude, potražnje i kapitala – najavio je na početku prezentacije Gattini.
Da je bankarski financijski sektor u regiji relativno jak, a vrlo pozitivna kooperacija privatnog i javnog sektora za zadržavanje financijske stabilnosti i ekonomskog razvoja, uključujući odgovor Bečke inicijative, smatra i Revoltella koja je najavila da će Inicijativa ostati velika potpora financiranju banaka. Na pitanje znači li najava takvih trendova jeftin novac i veće naknade, odgovara: – Troškovi financiranja ostat će relativno niski za korporativni sektor, a dio odluka i strategija bit će na svakoj instituciji.
Na pitanje o tome kako bi se na hrvatski proces priključenja eurozoni mogla odraziti kriza koja je posljedica pandemije koronavirusa i bi li bilo pametno takvu odluku odgoditi (mnogi ugledni ekonomisti, ne samo politički populisti, spominju i potrebu provođenja referenduma o tom pitanju), Revoltella poručuje: – Hrvatskoj fantastično ide ispunjavanje uvjeta za priključenje eurozoni, vrlo je pozitivan bio i ishod ESB-ova dubinskog snimanja banaka i to je dobar smjer za prelazak na euro, to je vrlo dobro vođen proces.
Predstavnica investicijske banke dodaje i da je odgovor politike na krizu imao stabilizirajuće efekte te je Hrvatska među prvima u regiji reagirala kako bi osigurala uvjete za zadržavanje likvidnosti i stabilnosti gospodarstva zemlje.
“Swap” linija za likvidnost
Kad je posrijedi Hrvatska, istraživanje je pokazalo da je bankarski sektor ostvario visoku profitabilnost u posljednjih šest mjeseci te je više od pola anketiranih međunarodnih bankarskih skupina izvijestilo o većem prinosu na kapital u odnosu na prosjek grupacije, dvije trećine matičnih banaka koje posluju u Hrvatskoj smatraju tržišni potencijal srednjim, a jedna trećina niskim, što je poboljšanje u usporedbi s prošlim anketama.
Potražnja za kreditima zadržala je pozitivan trend u proteklih šest mjeseci, a uvjeti ponude su zaoštreni, uz vidljiv jaz između potražnje i ponude. Potražnja je rasla u većini komponenti, osim deviznih zajmova i kratkoročnih kredita i nosili su je uglavnom hipotekarni krediti. Poboljšavala se i kvaliteta kredita, udio loših pao je za dva postotna boda, na 5,5%, ali je i dalje relativno visok za korporativni sektor – 13,6% na kraju 2019. No, u sljedećih šest mjeseci banke očekuju pad kreditne dinamike u odnosu na regiju: na kućanstva bi mogla negativno utjecati smanjena potrošnja, a veću potražnju mogu imati tvrtke u potrebi za hitnom likvidnošću.
Kad je posrijedi ponuda, u izvješću napominju da su poduzete mjere za osiguranje likvidnosti; HNB je proveo forex intervencije i dogovorio s ESB-om “swap” liniju od dvije milijarde eura za dodatnu likvidnost.
nek su samo bankari i političari zadovoljni...ostale tko nas ....