U današnjoj emisiji Večernjeg TV gostuje Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu s kojim smo razgovarali o promjenama u Gradu Zagrebu, studiju Upravljanja gradom, ali i ključnim promjenama kojima bismo mogli ubrzati proces obnove nakon potresa.
Emisiju vodi novinarka Lana Kovačević.
- Integrirana teritorijalna politika je dio EU politike, mi to prije nismo imali. Rekli su da nam daju određena sredstva, a mi moramo napraviti projekte. Mi možemo reći da smo se konsolidirati i da su naši stručnjaci jasno krenuli s urbanizacijom, kazao je.
Iza nas je 4 godine sudjelovanja u tom projektu. Koje su to koristi koje naši građani mogu vidjeti?
- Vide da je strategija napravljena po EU proceduri, da su već sada odabrani projekti po tom konceptu ulaganja i to u cijeloj anglomeraciji. Popravila se kvaliteta života i to vidimo i u Zagrebu gdje se popravila kvaliteta toplinarstva. Oni sada imaju bolju i održiviju uslugu. Ostaju još rasprave je li to bio prioritet i ja mislim da je bio veći prioritet mobilnost u Slavonskoj aveniji i povezivanje ceste bez zaustavljanja.
Tko je birao prioritete?
- Prioritete su definirali gradovi, ja sam član partnerskog Vijeća zagrebačke anglomeracije i svjedok sam napretka. Moram reći i da ne idu svi projekti Zagrebu, imamo i veliki projekt u Jastrebarskom.
Jedan od velikih problema u Zagrebu je promet. Kako i kada bi moglo doći do rasterećenja?
- Tu trebamo koristiti europske novce. Trebalo bi jasno definirati da je naš ključni izazov promet i da bude svima od koristi. Imao sam priliku vidjeti kako su to napravili u Vilniusu, oni su jednu cestu modernizirali da se krećete jednom cestom bez zaustavljanja i tu su smanjili zagađenost, smanjili su čekanja i time su postali jedan konkurentan grad.
Hoćete li imati novog sugovornika u novom gradonačelniku Zagreba?
- Vjerujem da je on jedan prosječan čovjek i da će gradska uprava hvatati korak s promjenama. Imamo ankete o kvaliteti života gdje vidimo da dio Zagrepčana ima ozbiljne probleme s kanalizacijom, a neki s gradskim prijevozom. Očito bi to trebali biti prioriteti.
Kakva je situacija u Splitu?
- On se dugo pripremao i bilo je neodgovarajuće u političkoj volji, no oni su sada čvrsto stali na svoje noge i sada ćemo vidjeti koristi od projekata kulturne baštine u primjerice Splitu i Solinu, a isto imaju izazov riješiti problem mobilnosti.
Što po vašem mišljenju dva nova gradonačelnika ova dva grada moraju naučiti?
- Moraju čvrsto stajati iza svojih projekata i trebaju čvršće pregovarati s ministarstvom jer ono donosi mjere i tu sad imamo problem. Mi smo takvih imali efektivnih 7 gradova, a sada mi to želimo proširiti na 22 grada, na sva središta županija, pa čak i na gradove koji imaju 12.000 stanovnika, a to nije taj EU koncept. Europski koncept kaže da su gradovi motori razvoja svake zemlje i tu je najveća koncentracija stanovništva i odluke koje se donose mogu se vidjeti već sutra. Treba otići u neke srednjeeuropske gradove i vidjeti kako su oni EU novcima uspjeli promijeniti sliku grada i potaknuti razvoj. Jedan od prioriteta Slovenaca je kvaliteta života u prigradskim naseljima i mislim da bismo mogli tu puno naučiti.
Koliko je Zagreb dosada propustio iskoristiti europskih novaca?
- Kada gledamo iz jedne perspektive, on je manje više koristio. No imamo cijeli niz projekata i mi smo jako malo ulagali u ljude, stručnjake i promjenom vlasti mijenjali su se i planovi. Nedostajalo je dugoročnih strategija i Zagreb bi trebao računati da povuče znatno više sredstava.
Što je sa Slavonskim Brodom, Pulom?
- Za njih su isto to bili značajni novci, isto su imali priliku donositi svoje projekte. Moguća je jako vidljiva korist.
Dolazite sa specijalističkog studija Upravljanje gradom. Kakav je to studij i što nam je donio?
- Osnovan je kao dio sestrinskih studija i to su interdisciplinarni studiji. Jedan dio radi u Gradu i gradskim poduzećima, a njih se na studiju osposobljava da vide kako funkcionira grad u smislu prihoda i proračuna. Idemo i na studentska putovanja, s ovom generacijom idemo u Brno, a na kraju uvijek odemo u Beč da vidimo kako funkcionira grad koji se može ponositi s jednom od najveće kvalitete života na svijetu.
Koliko dosada Hrvatska ima takvih stručnjaka?
- Imamo oko 150 stručnjaka u pet generacija. Jedan dio je još u fazi usavršavanja, a neki budu i promovirani u drugim gradovima.
Rade li oni u području koji se tiču upravljanja gradom?
- Kako da ne. Imate ljude koji rade u uredima za upravljanje gradskom imovinom. Često ih uputimo u druge gradove na druge projekte da bi mogli danas-sutra to primijeniti u Zagrebu.
Dotaknimo se bolne teme - potres. Godinu dana nakon nema velikog pomaka. Koje biste vi dali savjete u pokretanju obnove?
- Žurno bismo trebali promijeniti propise, trebali bismo uvesti institut urbane komasacije, ali bismo trebali i više računati na suradnju s ljudima koji su vlasnici tih stanova i čuti više njihovog mišljenja. Ako ćemo to raditi europskim novcem, EU ne dopušta da se vrijednost imovine povećava neproporciolnalno. Osobno zagovaram da bi oni trebali razmijeniti europskim novcem i dati svoja potkrovlja, podrume i dvorišta da se urede kako bismo onda takvim mogli reći da imamo dodanu vrijednost i da financiranje ne bi bilo upitno.
Nije li poražavajuće da se godinu dana bavimo papirologijom i zakonima?
- Poražavajuće je. Osim toga imamo i cijeli niz drugih problema. Za razliku od ostalih projekata, ovo je nešto što ćemo ipak morati malo prije napraviti jer ipak postoji prijetnja da ćemo izgubiti europske novce.
Kaže Bandićev komunistički strateg za malverzacije s gradskim stanovima, gdje su npr ilegalni useljenici u Plinarskom naselju dobili 79 gadskih stanova vrijednih najmanje 80 mil kuna, a tek malverzacije s 2.000 gradskih stanova u Novom Jelkovcu. Sve će to nasljednikk trebat nači novce za toliku štetu nanesenu gradu.