Povijesni grad Trogir, Dioklecijanova palača, starogradsko polje (ager) na Hvaru i stećci u Cisti Provo lokaliteti su s popisa UNESCO-ove zaštićene svjetske baštine. Sva četiri su na području Splitsko-dalmatinske županije i čine polovicu od ukupno osam UNESCO-ovih lokaliteta u Hrvatskoj, među kojima su još katedrala sv. Jakova u Šibeniku, grad Dubrovnik, Nacionalni park Plitvička jezera i ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču. Bogatstvo je to koje otvara goleme mogućnosti jer suvremeni turizam zahtijeva atrakcije kojima ovaj prostor obiluje u svjetskim razmjerima i magnet su za dolaske.
– Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije prepoznala je kulturni turizam kao jedan od prioriteta u strategiji diverzifikacije turističke ponude kako bi se smanjila ovisnost o ljetnom odmorišnom turizmu te potaknula turistička aktivnost u većem dijelu godine – ističu u Turističkoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije, gdje UNESCO-ovim lokalitetima daju kapitalno značenje za privlačenje turista koji, potom, obilaze i posjećuju i druge lokalitete.
Afirmirani lokaliteti
“Dva svjetski afirmirana lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a, Trogir i Dioklecijanova palača sa Salonom u zaleđu, imaju koncentraciju turističkih atrakcija međunarodnog ranga, koje privlače znatnu potražnju, osobito u predsezoni i posezoni”, ističe se u Strategiji razvoja kulturnog turizma županije.
Potez između Splita i Trogira prepoznat je kao prostor glavnih turističkih atrakcija županije. Radovanov portal, kula Kamerlengo, palača Cippico i ostale kulturno-povijesne znamenitosti u Trogir privlače goste koji svoj odmor žele upotpuniti upoznavanjem ljepota kojima se diči cijelo čovječanstvo. Trogir su osnovali grčki kolonisti, trgovci s otoka Visa u 3. stoljeću prije Krista. Izvanredan je primjer kontinuiteta grada, ortogonalni plan njegovih ulica potječe iz helenističkog doba, a vladari su ga nastavili ukrašavati izuzetnim javnim i stambenim zgradama i utvrdama.
Nasadi maslina i vinograda u Starogradskom polju praktički su nepromijenjeni od grčke kolonizacije i jedinstveno svjedočanstvo Geometrijskog sustava podjele zemlje iz antičkog doba
Svakako je najznačajnija trogirska građevina katedrala s portalom zapadnih vrata, remek-djelom majstora Radovana, najvažnijim primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj. U trogirskoj je gradskoj jezgri, u sklopu kuća u blizini katedrale i gradske lože, 1271. godine otvorena prva ljekarna u Europi. Kako je bila opremljena, možete pogledati u ljekarni na trogirskoj rivi.
Dioklecijanovu palaču gotovo da i nije potrebno predstavljati. Palača rimskog cara Dioklecijana, iz koje je nastao Split, građena je od 295. do 305. godine i jedno je od najvažnijih djela kasnoantičke arhitekture, kako po očuvanosti pojedinih izvornih dijelova i cjeline tako i po nizu originalnih arhitektonskih formi koje naviještaju novu ranokršćansku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost. Današnja katedrala sv. Dujma, nekadašnji carski mauzolej, najstarija je katedrala u svijetu, a izgrađena je u srednjem vijeku.
Romaničke crkve iz 12. i 13.stoljeća, srednjovjekovne utvrde, kao i gotičke, renesansne i barokne palače nalaze se unutar rimskih zidina tvoreći harmoničnu cjelinu. Prostor između dva lokaliteta na popisu svjetske baštine UNESCO-a, Splita i Trogira sa Salonom u zaleđu, iznimno je vrijedan i bogat arheološkom baštinom te koncentracijom zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina, što cijeli kaštelanski bazen idealno pozicionira za razvoj kulturnog turizma. U turističkoj zajednici ističu kako pritom kulturni turizam ne treba biti shvaćen kao poseban oblik turizma, već treba biti integriran u ukupnu turističku ponudu županije kako bi se izgradio cjelovitiji i tržištu atraktivniji imidž srednje Dalmacije i cjelogodišnja turistička aktivnost.
Površina županije je 14.045 četvornih kilometara, od toga su kopno samo 4572 kilometra
U potrazi za starinama
Iako je ljeto prošlo, posezona je ove godine u punom jeku iako smo na pragu listopada. Još sada gosti u potrazi za starinama i umjetninama obilaze Trogir i Split, koji su puni organiziranih grupa, ekskurzija, kao i gostiju koji putuju u vlastitom aranžmanu, ali i otoci su još uvijek privlačni. Hvar prednjači, a njegovu atraktivnost zasigurno podiže Starogradsko polje, najbolje sačuvani antički – grčki krajolik na Sredozemlju. U ljeto 385. godine prije Krista iz grada Parosa na istoimenom otoku u Egejskom moru upućeno je prema Jonskom zaljevu, kako su Grci nazivali Jadransko more, stotinjak obitelji kako bi osnovali koloniju, a cilj im je bio naš Hvar. U novom naselja trebalo je pravilno podijeliti zemlju doseljenicima pa je polje premjereno uz pomoć jednostavnog mjernog instrumenta i podijeljeno na parcele približno 180 s 900 metara.
Isklesani su međašni kameni s imenima vlasnika parcela. Nasadi maslina i vinograda u Starogradskom polju praktički su nepromijenjeni od grčke kolonizacije i jedinstveno su svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koji se koristio u antičko doba. Što se tiče stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika na lokalitetu Velika Crljivica u Cisti Provo na području Imotske krajine, UNESCO ih je zaštitio 2016. i pred općinskim vlastima i turističkom zajednicom je zadatak što bolje ih prezentirati i ponuditi popratne sadržaje koje gosti traže.
Za čak 37% turista motiv putovanja je – kultura
Upis na UNESCO-ovu listu otvara goleme mogućnosti. Naime, tržište kulturnog turizma je veliko – oko 37 posto svih međunarodnih putovanja pripisuje se putovanjima motiviranim težnjom za zadovoljavanjem kulturnih potreba, a aktivnosti povezane s kulturnom sve su važnije posjetiteljima tijekom njihova boravka u destinacijama Splitsko-dalmatinske županije.
Praktički svaki deseti turist u Hrvatsku dolazi zbog kulturnih znamenitosti i događanja, prema istraživanju Tomas
Broj gostiju koji smještaj rezerviraju unaprijed narastao je sa 72 posto u 2014. godini na 88 posto u sezoni 2017.
Fotografija odmah na Face i Instagram
Fotografije s putovanja na internet, Facebook, Instagram i sl. odmah stavlja više od polovice svih gostiju koji dolaze k nama na odmor. Slično je i u drugim turističkim zemljama.
