prijeti li nova recesija?

Građani oprezni, zbog straha od krize manje troše

kupovina
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
1/3
06.09.2019.
u 06:42

Gospodarstvo usporava, svjedočimo novoj rundi odmjeravanja snaga sindikata i Vlade u kojoj ministar financija Zdravko Marić upozorava da dodatni zahtjevi sindikata nisu “predviđeni u proračunu”

Stanje u njemačkoj automobilskoj industriji i dalje je teško, pokazuje najnovija poslovna anketa koju je proveo Institut IFO neposredno prije međunarodnog sajma automobila u Frankfurtu. Uz vijest da je došlo do laganog povećanja stope nezaposlenosti, iz Njemačke stiže i objava resornog ministarstva da je i treći kvartal započeo smanjenjem narudžbi za tamošnju industriju, što je iznova rasplamsalo strahove o povratku recesije.

Ekonomski sentiment

– Svjetlo na kraju tunela trenutačno je i dalje prigušeno – kazao je istraživač IFO Instituta Klaus Wohlrabe koji je nabrojio i dobre i loše strane stanja u vodećoj autoindustriji. Optimist bi činjenicu da je u lipnju gotovo 70 posto proizvođača automobila radilo prekovremeno naveo kao povoljan znak, no uz to ide usporedba da je godinu dana ranije onih koji su radili prekovremeno bilo 84 posto. Ako je suditi prema indeksu ekonomskog sentimenta, koji svaki mjesec priprema i s velikom pažnjom analizira Ekonomska komisija, njemačka javnost i poduzetnici generalno su i dalje manje pesimistični od slabijih ekonomija koje su oslonjene na vodeće europsko gospodarstvo. Na razini EU u kolovozu je sentiment blago pao za 0,6 indeksnih bodova, no ne i u Njemačkoj u kojoj se bilježi povećanje za 0,4 indeksna boda. Pritom je najveći pad očekivanja građana i poduzetnika zabilježen u Malti, Irskoj i Belgiji, a najveći rast u Slovačkoj, Danskoj i Grčkoj.

Hrvatska se nalazi među zemljama gdje je subjektivni osjećaj njezinih građana i poduzetnika nepovoljan te domaća javnost očekuje pogoršanje ekonomskih prilika. Domaći pesimizam vjerojatno je potaknut i upozorenjima o lošijoj turističkoj sezoni, ali i strahom od nove recesije. Oprez građana već se neko vrijeme izražava i usporavanjem potrošnje i prometa u trgovini na malo.

Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj nalazi se 4,2 posto ispod svoje rekordne razine zabilježene u siječnju 2018., ističu analitičari Ekonomskog fakulteta Zagreb na MacroHubu. Politički krugovi za sada odbijaju govoriti o usporavanju, javna se potrošnja čak i ubrzava, pa svjedočimo novoj rundi odmjeravanja snaga sindikata i Vlade u kojoj ministar financija Zdravko Marić upozorava na to da dodatni zahtjevi sindikata javnog sektora nisu “predviđeni u proračunu”.

– Postoji nekoliko ministarstava koja nemaju sredstva ni za ovih tri posto povećanja osnovice, a dodatni zahtjevi sindikata nisu planirani u proračunu, dozvolite da se pregovori završe, ja vjerujem da će se to u skorije vrijeme uobličiti – kazao je Marić.
Na veliki oprez poziva i ekonomist Velimir Šonje, koji za Arhivanalitiku piše da se iza brojke o rastu BDP-a u drugom kvartalu “vide opaki tragovi najavljene europske recesije” svima koji žele i znaju gledati! Šonje upozorava na to da je najvažniji doprinos usporavanju hrvatske ekonomije u drugom ovogodišnjem tromjesečju došao iz izvoza, što je logično i očekivano, jer se prvo preko izvoza osjeti usporavanje na najvažnijim izvoznim tržištima u EU, od kojih je jedno – Njemačka – već nekoliko mjeseci u još neproglašenoj recesiji.

Poticanje domaće potrošnje

Svemu tome unatoč, javna potrošnja buja, a uz povećani pritisak sindikata darežljiva je i država na čiju najavu uvođenja nacionalnih mirovina treba gledati kao na klasičan predizborni potez, kakvih će u nadolazećim mjesecima zacijelo još biti.

Bogata i moćna Njemačka svoju će recesiju, ako do nje dođe, prevladati poticanjem domaće potrošnje, za razliku od Hrvatske gdje je manevarski prostor za takve poticaje malen. Uostalom i 2008. Njemačka je davala olakšice svojim građanima za kupnju automobila, što bismo činili i mi kad bismo imali takve industrije. Hrvatska može, kako se i najavljuje, davati turističke vaučere za odlazak na more izvan špice sezone, no i to je dvosjekli mač jer su kretanja u drugom kvartalu pokazala da na domaćem turizmu više zarađuju inozemni proizvođači hrane od domaćih poljoprivrednika i prehrambene industrije.

VIDEO Što su to nacionalne mirovine?

Ključne riječi

Komentara 11

Avatar nekakav
nekakav
06:56 06.09.2019.

ma tko manje troši? jedemo iste količine mesa kao i prije, mesnice pune ljudi. u dućanima ljudi kao i pred koji mjesec. rezultati trgovačkih kuća bolji nego lani. kakvi turistički vaučeri, što je vama, turizam drži na životu manje od 200.000 ljudi, kojima je država dala enormne porezne olakšice, a nije poljoprivrednicima, koji proizvode nešto u ovoj zemlji, skoro pa jedini! kakva kriza, mi nikad nismo ni izašli iz krize! a njemačka.. jako me zaboli za njihovu krizu, iskorištavaju radnike gdje god stignu. znam na desetke naših ljudi koji su u germaniji ostavili zdravlje, sad žive po našim bolnicama... što nisu tamo ostali? zašto su se 'vratili'? umrijeti doma? i u njemačkoj postoje sprovodi... čemu ovakav pesimizam, kome on koristi? medijima? ustali ste danas, znači, živi ste! nema veće radosti od života! iskoristite dan.

EL
EldersRealm
08:34 06.09.2019.

Ovako je Kosor zapocela recesiju, pozvala je ljude da stede i izazvala kaos. Trebala je stediti drzava jer je trosila vise nego sto ima ali ona je umjesto toga pozvala gradjane da stede i prakticki unistila pokretaca ekonomije - potrosnju. I tada su tupavi mediji trubili o stednji stvarajuci paniku, bas kao i sada.

DU
Deleted user
07:27 06.09.2019.

..naručen tekst..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije