Vrijednost tužbi koje su lani protiv države podigli njeni građani i poduzeća iznosila je gotovo deset milijardi kuna! U odnosu na 2011. godinu to je porast od oko 7 milijardi kuna, a čini ga svega nekoliko predmeta. Jedan, težak dvije milijarde, otpada na Siščanina koji traži odštetu za neprimjeren smještaj u zatvoru, dok se glavnina od preostalih pet milijardi tiče utvrđivanja vlasništva na Prevlaci. S obzirom na nedavnu odluku Ustavnog suda, izvjesno je da će država tih pet milijardi konačno i isplatiti.
Ovi podaci dio su statistike iz izvješća o radu Državnog odvjetništva u 2012. godini podnesenog Saboru.
49 posto više ovrha
No, dok se od države traži sve više novaca, istodobno je i ona sve ažurnija u naplati svojih potraživanja. Tako su kao zastupnici države zamjenici državnih odvjetnika pokrenuli čak 12.500 ovrha, što je 49 posto više nego 2011. godine. Sudi li se prema radnim sporovima, država je i dalje loš poslodavac. Lani je izgubila 1296 radnih sporova (veliku većinu) i to kao posljedicu nedonošenja podzakonskih propisa te nepoštovanja prava iz kolektivnih ugovora (prekovremeni rad, rad u smjenama, dežurstva...).
Opisujući rad na zastupanju države, u izvješću se posebno problematizira zaštita pomorskog dobra. Tako, premda čini trećinu teritorija (more, morska obala) i područje je od općeg dobra na kojem se ne može stjecati vlasništvo, država nije stvorila preduvjete za sustavno gospodarenje pomorskim dobrom. Ne postoji, ističe se u izvješću, baza podataka o pomorskom dobru, posjednicima, koncesionarima, djelatnostima koje se obavljaju, prihodima... niti postoji uprava ili kakvo posebno državno tijelo koje bi upravljalo pomorskim dobrom kao što se upravlja cestama, šumama.
– Dogodilo se tako da nema tko preuzeti zgradu na pomorskom dobru, nema osobe koja bi izdavala suglasnost na građevinske dozvole ili parcelacijske elaborate za nekretnine na pomorskom dobru, nitko uime države ne sudjeluje na katastarskoj izmjeri... – upozorava se u izvješću koje potpisuje glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
Jadranska magistrala
Državnim odvjetnicima preostalo je uknjižiti još više od 20 posto državnih šuma i šumskog zemljišta, a muku muče s poljoprivrednim zemljištem za koje nemaju dokumentaciju, a koristili su ga bivši PIK-ovi. Posao na upisu cesta u zemljišne knjige tek je u začetku (Jadranska magistrala ne postoji u zemljišnim knjigama) jer je preduvjet da ih ministar prometa razvrsta u kategorije: autoceste, državne ceste, županijske i lokalne ceste. Pojačane su i aktivnosti na upisu željezničke infrastrukture, ali i tu je niz nejasnoća.
>> Sanader: Da sam još premijer, ne bi mi sudili. Bajić: Ma, dajte!
