Najpopularnijeg suca Haaškog suda u Hrvatskoj, Amerikanca Theodora Merona (predsjedao Žalbenim vijećem koje je oslobodilo Gotovinu i Markača), ovih se dana optužuje da oslobađajućim presudama štiti američke i izraelske vojne interese. Hajka još traje te se zahtijeva da ga se udaljiti sa suda. No iskusni Meron, naprotiv, donosi novu odluku – imenovao se (suce postavlja predsjednik Suda, dakle Meron) predsjednikom peteročlanog Žalbenoga vijeća koje će odlučivati o žalbama i proceduralnim pitanjima u predmetu "Prlić i drugi".
Tko tu koga pritišće?
BiH Hrvati su u prvostupanjskoj presudi dobili od deset do 25 godina zatvora, a Hrvatska je navedena kao pokretač zajedničkog zločinačkog pothvata. Aktualni skandal oko Merona pokrenuo je danski "ad litem" (po pozivu) sudac Tribunala Frederik Harhoff koji je u pismu napisao da "Haški sud ne dijeli pravdu, nego provodi političke odluke". Za to je izravno optužio predsjednika suda Theodora Merona. "Provodio je pritisak na svoje kolege u slučajevima Gotovine i Perišića. Bilo mu je jako stalo da presuda bude oslobađajuća", naveo je Harhoff, a nadovezali se neki svjetski uglednici kao što je Elizabeta Rehn. Javila se, u istom tonu, i Florance Hartman.
Danski sudac i ostali upravo plaše javnost da bi tako mogli biti oslobođeni i Mladić i Karadžić, što je već nezapamćeno podmetanje. No, Meron jest najugledniji sudac Tribunala, drugi je već put predsjednik, a još od 1998. godine, u sastavu delegacije Sjedinjenih Država, sudjelovao je u "crtanju" Tribunala, na kojemu radi već trinaestu godinu. Rođen je prije 84 godine u poljskom Kaliszu, preživio je nacističke logore, 1945. prelazi u Izrael, a u Americi živi od 1978. godine.
Logičan sastav Vijeća
Da je Meron iskusan i diplomat, vidi se i po tomu što je u Žalbeno vijeće postavio i suce Carmela Agiusa i Fausta Pocara, koji su bili protiv oslobađanja hrvatskih generala. No, tu je i njegov istomišljenik iz procesa, Jamajčanin Patrick Robinson. Peti sudac je Kinez Liu Daqun. Koji je, poput Merona, bio "osnivač" Haaškog suda (glavni pregovarač Kine) na Rimskoj konferenciji 1998.
Sa stručne strane, taj je sastav logičan, jer "članovi vijeća već su upoznati s činjenicama koje se preklapaju u predmetima "Gotovina" i "Prlić" pa će se Vijeće brže aklimatizirati, smatra Goran Mikuličić, odvjetnik M. Markača. S političke strane, pak, jasno je da se pritiscima želi blokirati reizbor Merona, najesen.
>>Haaški sudac: Vršili su pritisak na nas da oslobodimo zločince
