55. ZASJEDANJE

HBK o vjeronauku u školama: 'Stalo nam je do kvalitete odgoja'

Konferencija za novinare povodom 55. plenarnog zasjedanja HBK-a
Foto: Robert Anić/PIXSELL
1/7
12.10.2017.
u 15:25

"Stalo nam je da naš hrvatski sustav odgoja i obrazovanja poštuje vrijednosti i kulturnu tradiciju našega naroda te da doista to bude nacionalni i hrvatski sustav odgoja i obrazovanja"

Član Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić izvijestio je u četvrtak kako su hrvatski biskupi na redovitom 55. plenarnom zasjedanju HBK raspravljali o katehezi u novim okolnostima, pastoralnim kolokvijima za svećenike i uputama Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) o kurikularnoj reformi.

Na konferenciji za novinare mons. Hranić je izvijestio da je na zasjedanju, među ostalim, raspravljano i o tomu što MZO očekuje od HBK glede vjeronauka kao školskoga predmeta te što se u sklopu kurikularne reforme očekuje od stručne skupine za katolički vjeronauk.

"Stalo nam je do vjeronauka u školi ali i do kvalitete odgoja i obrazovanja uopće u Hrvatskoj", rekao je dodavši kako očekuju od MZO razvidan izbor stručnih i znanstvenih radnika koji će raditi na recenzijama kurikula.

Konferencija za novinare povodom 55. plenarnog zasjedanja HBK-a
1/7

Istaknuo je kako je posebno važno, kad je riječ o predmetima unutar odgoja i obrazovanja, a koji čine hrvatski jezik i hrvatski školski sustav hrvatskim, odnosno koji mu daju njegovu vlastitost, biskupi žele naglasiti važnost hrvatskoga jezika i književnosti, povijesti i drugih predmeta koji na bilo koji način štite sve dobro postignuto u davnoj i novijoj povijesti  naše domovine.

"Stalo nam je da naš hrvatski sustav odgoja i obrazovanja poštuje vrijednosti i kulturnu tradiciju našega naroda te da doista to bude nacionalni i hrvatski sustav odgoja i obrazovanja", rekao je mons. Hranić dodavši kako bi to trebao biti sustav  koji će, uza sve što je potrebno i dobro, znati i odgajati naše mlade i usmjeravati ih da poštuju svoj vlastiti identitet, povijest i kulturu.

Predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje - za predškolske, školske i visokoškolske katoličke i crkvene ustanove požeški biskup mons. Antun Škvorčević istaknuo je kako postoji veliko zanimanje roditelja za katoličke škole.

No ne radi se, kako je rekao, o ideološkom nego vrijednosnom predznaku povećanoga zanimanja.

Istaknuo je i kako su biskupi razgovarali, zbog obveza između države i HBK, o definiranju glavnih predmeta u katoličkim školama te dodao kako pokušavaju riješiti problem radom na izradbi novoga kurikula.

Najavio je i kako HBK kroz izradbu dokumenta želi definirati identitet katoličkih škola u Hrvatskoj u okviru suradnje između Republike Hrvatske i Svete Stolice.

Predsjednik Hrvatskoga Caritasa varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak najavio je susret hrvatskih i slovenskih katolika u Stičnu na koji hodočasti oko 2 tisuće hrvatskih vjernika u 40 autobusa. "Želimo zajedno moliti da se međusobna prijeporna pitanja riješe na miran način", poručio je mons. Mrzljak. Izvijestio je i kako su biskupi raspravljali o katehezi Roma, kojih u njegovoj biskupiji ima oko 12 tisuća.

Komentara 13

Avatar uz_kavicu
uz_kavicu
15:30 12.10.2017.

Izvrsno! Ako postoji veliki interes za katoličke škole, neka djeca idu u katoličke škole!

NV
NV
18:40 12.10.2017.

Tema: kak najbolje prići dečkima!

ŽO
žoržet
16:47 12.10.2017.

obrazovanje se stječe (i) u školi, uz ostalo i ono religijsko, u obliku znanja o povijesti ljudske duhovnosti, odnosno ishodištima, temeljnim sadržajima i ispreplitanju (barem većih i utjecajnijih) izumrlih i još postojećih vjera i vjerovanja. a vjeronaku, koji ipak uk u konačnici 'podučava' pravilima i konstruktima neke dogme, mjesto je jedino i isključivo u crkvi ili institucijama pod isključivo njezinom ingerencijom . u javnim školama sekularnih demokratskih država doista ga ne bi trebalo biti, čak ni u fakultativnoj formi. a posebno je pogubno kad se oni koji ga sprovode - potpuno nesvjesni globalnih promjena i 'zeitgeista' - pritom zalažu i za pojmove nacije i nacionalizma kakvi su vrijedili u doba njihova nastanka, dakle u 19. stoljeću. tu onda nešto ozbiljno smrducka, ili po pitanju njihove 'ekspertnosti' ili po pitanju dobrih namjera...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije