Iako su iz dviju najvećih stranaka – HDZ-a i SDP-a – neslužbeno stizale poruke da se protive uvođenju preferencijskog glasovanja na parlamentarnim izborima, pritisak referenduma o izmjeni izbornog zakonodavstva smekšao je, izgleda, HDZ-ov stav.
Nagrađivanje poslušnih
Izvor iz vrha najveće oporbene stranke potvrdio nam je kako je HDZ-u prihvatljiva ideja da se zastupnici za Sabor biraju tako da birači dvojici od 14 kandidata mogu dati preferencijski glas i time promijeniti poredak na listi. Već idućeg tjedna na sjednici Predsjedništva HDZ bi, nastavio je naš sugovornik, mogao zauzeti stav o toj temi.
Udruga U ime obitelji predlaže da birači čak troje kandidata nagrade preferencijskim glasom, a i HDZ-ov prijedlog daje veću moć biračima nego što su imali na izborima naših zastupnika za Europarlament kada su mogli preferirani glas dati samo jednom kandidatu.
U HDZ-u podsjećaju da je upravo ta stranka donijela zakon prema kojem smo prvi put prije godinu dana zastupnike za Europski parlament birali preferencijskim glasovanjem. Prije stranke, na svom se blogu o potrebi mijenjanja izbornog zakonodavstva i uvođenja preferencijskog glasovanja jasno izjasnio i Drago Prgomet, zamjenik predsjednika HDZ-a, što je interpretirano kao Prgometovo kontriranje HDZ-u jer se zalaže za nešto čemu se, izgledalo je, protivi šef stranke Tomislav Karamarko.
Koliko god stranke, što je i očekivano, “intimno” bile protiv takvog sustava glasovanja, jer ono oduzima moć vodstvu stranke koje kreira liste i mjestom u Saboru nagrađuje poslušne, pod pritiskom civilnog sektora koji je izmjenu izbornog zakona nametnuo kao temu očito je došlo do promjena.
Ima važnijih stvari
Davorin Mlakar, bivši HDZ-ov ministar uprave, objašnjava da je na europskim izborima gotovo 70 posto birača iskoristilo pravo preferencijskog glasovanja, što dovoljno govori da je ono među biračima dobro prihvaćeno. No, Mlakar ističe da referendum ni u kojem slučaju nije način na koji bi trebalo mijenjati izborni zakon.
– Referendum može biti dobar samo u smislu izjašnjavanja jesmo li za promjene zakona ili nismo – rekao je Mlakar. HDZ se, nastavio je, protivi smanjivanju izbornog praga s pet na tri posto, što predlaže Udruga U ime obitelji, jer bi to dovelo do nestabilnosti vlasti. Kada ga se pita o zabrani predizbornih koalicija, Mlakar odgovara da njemu osobno to nije sporno jer bi samostalnim izlaskom stranaka na izbore svaka pokazala koliko je jaka i koliko mandata zaslužuje.
– Trenutačno ima prečih stvari od izmjena izbornog zakona, koji se zbog referenduma nametnuo kao top tema. Izborni zakon sigurno ne treba na brzinu mijenjati jer ćemo tako dobiti samo nered – rekao je Mlakar.
Što se tiče sređivanja i promjene veličina izbornih jedinica, HDZ još nije zauzeo decidiran stav.
>>Željka Markić želi ukinuti zajedničke stranačke liste
>>Prikupljanje potpisa za referendum od 21. rujna do 5. listopada
Treba promijeniti mnogo toga. Za početak, omogućiti da 4 milijuna Hrvata iz dijaspore ima više predstavnika u Saboru. A ne kao sada, da jena manjinska stranka (Pupovčeva) ima sa 40 tisuća glasova 3 zastupnika u Saboru - isto kao i 4 milijuna Hrvata izavn Domovine. To je dovelo do stanja da nitko u Hrvatskoj ne može sastaviti Vladu bez potpore manjina!!! Ucjene, prava koja uvelike premašuju prava većinskog naroda - to je nažalost sudbina političkog utjecaja u Hrvatskoj. Vratite mandate Hrvatskom narodu!