Grbin u Saboru:

'HDZ je Mikulića imenovao za voditelja stožera, je li to normalno?'

Sabor 14. sjednicu nastavio raspravom o prijedlogu zakona o Obalnoj straži RH
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/18
09.10.2019.
u 10:56

Neprihvatljivo je da glavni državni inspektor Andrija Mikulić bude voditelj izbornog stožera u Zagrebu HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović, ocijenio je danas SDP-ov Peđa Grbin tijekom slobodnih rasprava u Hrvatskom saboru.

 

- Zamislite jednu situaciju koja se kod nas događa, da kao poduzetnik primate voditelja izbornog stožera za Grad Zagreba HDZ-ove kandidatkinje za predsjednicu, i na tom razgovoru voditelj izbornog stožera vas upita želite li uplatiti donaciju za predsjednicu RH, a ako kažete da ne želite, on vam kaže "a želite li onda inspekciju u sljedećih nekoliko dana". U normalnoj zemlji bi se tome svi čudili, ali u Hrvatskoj pod HDZ-ovom vlašću ne. Zašto? Jer je HDZ gospodina Mikulića, glavnog državnog inspektora imenovao za voditelja izbornog stožera. Pitam vas je li to normalno, je li to u redu, i krši li se time minimum pristojnosti? Posao glavnog državnog inspektora nije voditi izborne stožere za bilo koga, nego biti na čelu Državnog inspektorata koji se bavi inspekcijskim poslovima, koji bi se trebao baviti stručnim poslovima, ne političkim poslovima – kazao je Grbin. Kada se uvodio objedinjeni inspektorat SDP je govorio da to nije u redu, no HDZ se kleo u depolitizaciju, a sada, primjećuje, imenuju Mikulića za voditelja izbornog stožera.

Mostov Nikola Grmoja iskoristio je današnje slobodne rasprave u Saboru kako bi uputio pozvao sve da se pomognu u kampanji prikupljanja novca za angažiranjem kompanija koje bi tragale za posadom potonulog broda Bourbon Rhode među kojom je i kapetan tog broda, Šibenčanin Dino Miškić. Službena potraga je prekinuta nakon tjedan dana, no zahvaljujući političkom pritisku, ali i pritisku javnosti te enormnim naporima obitelji hrvatskog kapetana potraga je nastavljena, no u manjem opsegu.

- Koliko držimo do svakog našeg čovjeka, toliko držimo do Hrvatske. Mene su u prošlu suboti kontaktirali njegova obitelj i prijatelji, tražio sam da se urgira da se potraga nastavi, to je srećom i učinjeno, bila je i peticija koju je potpisalo nekoliko desetaka tisuća ljudi. Ako se dio posade ukrcao na splav, a na njoj ima zaliha hrane i pića za gotovo mjesec dana, onda postoji velika šansa da je Dino živ, pa treba napraviti sve da se potraga nastavi – objasnio je Grmoja. Podsjeća kako je i Dinina obitelj krenula u akciju prikupljanja novca za angažiranje privatnih kompanija za potragu za nestalim članovima posade, pa je pozvao sve da se pridruže toj kampanji.

 

- Sudjelovanjem u ovakvoj akciji pokazujemo da naše ljude ne zaboravljamo i da od naših ljudi nikada nećemo odustati. Pozdravljam da su se u sve uključile hrvatske institucije, i sad možemo moliti i nadati da će se Dino Miškić pronaći – kazao je Grmoja pokazujući plakat s logom inicijative za potragu za Miškićem i ostalim članovima posade koji još nisu pronađeni.

SDSS-ova Dragana Jeckov pohvalila je učenike koji su pobijedili na kvizu Gradske knjižnice Zagreb o poznavanju hrvatskog jezika i kulture. Zanimljivo je, ističe, što je to troje učenika srpske pravoslavne gimnazije “Kantakuzina Katarina Branković” iz Učeničkog doma Ante Bruno Bušić iz Gajeve.

- Dvojica učenika pobjednika dolaze iz Dalmacije, a jedan je iz Slavonije. Oni su pripadnici srpske zajednice, ali to ih nije omelo da budu najbolji i pobjede u natjecanju iz hrvatskoj jezika. Njihova škola prati hrvatski obrazovni program, a nastava se odvija na srpskom jeziku i pismu, a uz to je 30 sati rezervirano za učenje tzv nacionalne grupe predmeta, a odvojeno uče predmet hrvatski i srpski jezik. O svojoj školi oni govore u superlativu i misle da u javnosti treba razbiti predrasude da je ta gimnazija otvorena samo za Srbe i pravoslavce, to nije vjerska škola. Ovi skromni i vrijedni mladi ljudi dobili su besplatno članstvo u Gradskoj knjižnici, nekoliko poklona sponzora i bonove za kupnju knjiga. Oni razbijaju predrasude koje se prečesto pojavljuju u društvu da srpska zajednica ne prihvaća i ne voli Hrvatsku kao svoju državu, no oni su pokazali da se Hrvatska voli i na ovakav način – objasnila je Jeckov.

 

Nezavisni Tomislav Panenić podsjetio da se ovih dana masovno obilježavaju dani stradanja i svugdje se, tvrdi, postavlja pitanje kada se ponovno vidimo u Vukovaru.

- Stoji li još poziv 12. listopada i što se promijenilo od lani unutar tih 365 dana u kojima i dalje nisu dobiveni odgovori na poruke koje su tada poslane. Podsjećam, lanjski prosvjed u Vukovaru bio je apel da se intenzivnije procesuiraju i kazne zločini koji su počinjeni u Domovinskom ratu – kaže Panenić te dodaje kako je lani bilo zabranjeno članovima HVIDR-e i hrvatskim generalima da se pojave na tom prosvjedu. Primjećuje da većini tadašnjih apela nije udovoljeno, pa nije, tvrdi ni osnovan specijalizirani sud ni odvjetništvo, kao ni poseban tim za istrage, nisu promijenjeni zakoni za procesuiranje ratnih zločina, nije osnovano povjerenstvo za istinu.

- Što je rezultat – da se branitelji i građani Vukovara osjećaju prevarenima i izdanima, jednako kao i građani Tovarnika, Škabrnje, Kijeva... i svih drugih mjesta u kojima su se dogodilo zločini. Vrijeme neupitno teče, no političarima ne jer trguju osjećajima ovih obitelji, pokušava se ponovno spriječiti da se ovakav prosvjed dogodi zbog izbora. Slažem se s HDZ-ovim Đakićem koji je lani rekao da je prosvjed u Vukovaru gubljenje vremena, novca i živaca, bio je prorok jer lanjski prosvjed stvarno nije urodio plodom – prigovara Panenić.

 

HRAST-ov Hrvoje Zekanović zamjerio je kandidatkinji za povjerenicu i potpredsjednicu Europske komisije, HDZ-ovoj Dubravki Šuici što nije iskoristila svoje pravo da na saslušanju za tu poziciju nije govorila na hrvatskom jeziku, iako je na to imala pravo.

- Neću ulaziti u kvalitetu njezinog engleskog jezika, ali čemu onda stotine prevoditelja koji su angažirani u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu, što oni rade zapravo, koji je njihov posao. I kakav je onda stav hrvatskih političara, konkretno Šuice prema hrvatskom jeziku, ali i suverenosti naše države? - zanima Zekanovića. Šuici je zamjerio i, kako kaže, nevjerodostojnost na spomenutom intervjuu.

- Ona je potvrdila da je bila najveća zagovarateljica Istanbulske konvencije u Hrvatskoj i slažem se da je bila, no ona je to spomenula tek u trenutku kada je upitana za svoj stav o pobačaju. Rekla je i da je za puno liberalniju i širu definiciju obitelji, a zaboravila je da je referendumom u naš Ustav ušlo da je obitelj zajednica žene i muškarca. Neka ona tu svoju širu priču priča tamo u Europskoj komisiji, u Hrvatskoj je brak zaštićen kao zajednica žene i muškarca. A što se tiče njenog stava o pobačaju, on je u velikoj kontradikciji onim što njena stranka govori, pa kad je u Europi, onda je za pobačaj, a kad u Hrvatskoj treba uzeti glasove konzervativnih birača, onda će se malo koketirati i sa zabranom pobačaja i još jednom prevariti hrvatske birače – kritizira Zekanović. Sve o današnjoj politici HDZ-a i Andreja Plenkovića, zaključuje, govori činjenica da je Vesna Pusić bila oduševljena onime što je Šuica govorila na saslušanju. Prigovara i da sve zemlje slave Dan nezavisnosti, a jedino mi neovisnost.

 

Ivan Lovrinović iz stranke Promijenimo Hrvatsku ustvrdio je kako borba na političkoj sceni ima smisla, što, tvrdi, dokazuje jedno istraživanje.

- Došlo je do pravog preporoda kune u zaduživanju građana, i moram priznati da to prilično iznenadilo jer je malo tko očekivao da će kuna kao nacionalna valuta doživjeti takav preporod. 2014. godine kuna je bila sekundarna valuta u našem monetarnom sustavu, a sredinom 2019. njen udjel je porastao na 42 posto. U isto vrijeme udjel deviznih kredita u ukupnim kreditima pao je sa 74 posto na 58 posto, dakle došlo je drastične promjene ponašanja građana u zaduživanju. Ako gledamo apsolutne iznose, 2014. godine su ukupni kunski krediti banaka iznosili 74 milijarde kuna, a u travnju čak 107 milijardi kuna, dok devizni krediti padaju – naglasio je Lovrinović dodavši kako se građani najviše boje kunskih kredita uz valutnu klauzulu, pa se iznos tih kredita također smanjio, što je posebno  vidljivo u segmentu stambenih kredita. To dokazuje, dodaje, da građani ne žele brzo uvođenje eura i zato se zalaže za monetarnu reformu čiji je glavni cilj jačanje kune.

Komentara 19

JO
JOHNNY
11:32 09.10.2019.

kad i AKO neki zagrebački ugostitelj uplati donaciju Kolindi onda se Peđa javi, nisu svi kao ti skloni plaćanjima ispod stola

VB
vbn1
11:35 09.10.2019.

Peđa, ne trabunjaj bez pokrića

MI
Mimizo
13:54 09.10.2019.

samo HDZ i nitko više a Kolinda opet predsjednica pa neće valjda najgori premijer u povijesti muljanović hahaha

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije