HDZ neće podržati izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jer on ne nudi, kako kažu, rješenje problema koja postoje u tom sektoru, već otvara nove, pa su predložili da se zakon povuče iz procedure dok se za koji mjesec ne donese Strategija razvoja sustava znanosti i visokog obrazovanja.
Predstavljajući izmjene zakona, ministar obrazovanja Željko Jovanović rekao je kako je nužan jer nam je sustav znanosti i visokog obrazovanja nedovoljno financiran, neracionalno organiziran, neprilagođen društvenim potrebama, slabo reguliran, loše upravljan, nedovoljno produktivan, nedovoljno kompetitivan, nedovoljno inovativan i nedovoljno poticajan.
"Sustav je uzdrman korupcijom, nepravilnostima i neetičnim ponašanjima"
- Sustav je uzdrman korupcijom, nepravilnostima, neetičnim ponašanjima nekih njegovih dionika koji rijetko snose posljedice, a to je u očima javnosti narušilo ugled i vjerodostojnost tog sustava i svih njegovih dionika – tvrdi Jovanović koji je ocijenio krivim primjedbe kako je izmjene nužno vezati uz Strategiju.
- Dakle, novi zakon proizlazi iz strategije, a izmjene postojećeg zakona se vezuju uz druga dva strateška dokumenta koji su već donijeti. To je Program Hrvatske vlade 2011-2015., strateške smjernice rada Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i naravno strateške smjernice razvoja, odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije koje su donijete u suradnji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademske zajednice i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta – odgovara Jovanović na primjedbu HDZ-a kako bi trebalo donijeti novi zakon, a ne izmjene zakona jer Vlada sada predlaže 71 novi članak u zakonu koji sad ima 121 članak.
Zamjerio je ministar i da "imamo šumu studijskih programa ne rijetko bez ikakve povezanosti sa tržištem rada." - Ono što posebno želim naglasiti, obzirom da neki kritičari ovog prijedloga iz meni potpuno apsurdnih razloga govore da ovaj prijedlog ide u smjeru komercijalizacije i privatizacije sustava visokog obrazovanja i znanosti što je zaista apsurdna ocjena. Ne vidim ni jedan razlog zašto bi se tako razmišljalo, ali poštujem svačije mišljenje. Međutim, želim reći da u Hrvatskoj samo 6 studijskih programa i samo 7% studenata se nalazi na privatnim visokim učilištima – komentira Jovanović te dodaje kako ovog trenutka u Hrvatskoj studira oko 200. 000 studenata u visokom obrazovanju dok je 1990. bilo ih svega 70 000. Oko 60% tih studenata od ovih 200.000 pohađa studijske programe iz područja društvenih i humanističkih znanosti, 25% pohađa tehničke studijske programe, a manje od 10% programe iz područja prirodnih, bio-medicinskih i bio-tehnoloških znanosti.
14 posto nezaposlenih mladih sa diplomom
- To naravno nije usklađeno s potrebama tržišta rada i jedan je od značajnih uzroka nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj sa završenim visokim obrazovanjem koji iznosi 14%. Nažalost u tom pogledu smo pri samom vrhu, na trećem mjestu iza Grčke i Španjolske – kaže Jovanović te objašnjava kako je upravo taj porast broja studenata jedan od razloga zašto je došlo do tako velikog porasta nastavnog osoblja koji je u posljednjim godinama iznosio 26%, i vrlo često bez strukturnih institucijskih kadrovskih politika.
Gotovo 40% cjelokupnog znanstvenog osoblja ima najviše moguće zvanje znanstvenog savjetnika. - Napredovanje u znanosti su brza i relativno jednostavna, tako da u zajednici od približno 6.000 stalno zaposlenih znanstvenika, njih oko 1500 godišnje napreduje u više zvanje, među kojima više od 60% njih napreduje brže od propisanog petogodišnjeg ciklusa napredovanja, a veći broj znanstvenika u kasnim tridesetim ili ranim četrdesetima uspijeva doći do najvišeg statusa akademskog zvanja – tvrdi ministar koji je posebno želio skrenuti pažnju da gotovo 80% cjelokupnog znanstvenog i nastavnog osoblja, koje je navršilo dobnu granicu za umirovljenje od 65 godina života, nastavlja radni odnos u svojim ustanovama čime se praktički onemogućuje ulazak u sustav mladih znanstvenika. Svi pokazatelji, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, dodaje on, pokazuju na to da su mlađi znanstvenici i znanstveno produktivniji od svojih starijih kolega.
- Sve navedeno dovodi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja do neprekidnog povećanja udjela ukupnog proračuna za plaće, tako da trenutačno taj postotak u proračunu iznosi 82%, relativnim stopama raste 5% godišnje i takva je tendencija naravno neodrživa – nastavio je nabrajati Jovanović koji je hrvatskom specifičnosti nazvao i činjenicu da znanstveni projekti koji se financiraju iz državnog proračuna imaju vrlo čudna obilježja, pa je uspješnost prijava na razini od 85%.
- Trenutačno se financira i prati tijek gotovo 2000 projekata, no na tim pojedinačnim projektima u prosjeku radi manje od 2,5 aktivnih znanstvenika i 1,2 znanstvena novaka, a svaki projekt na raspolaganju za sve planirane aktivnosti ima u prosjeku sam oko 6500 eura godišnje. Takva fragmentacija istraživačkog potencijala je neodrživa i to je jedan od značajnih uzorka relativno nezadovoljavajućih postignuća hrvatskog znanstvenog opusa – kritizira Željko Jovanović koji se osvrnuo i na znanstvene radove o kojima je puno bilo riječi u raspravi.
"Podaci ukazuju na to da čak 60% studenata prepisuje na ispitima"
Broj znanstvenih radova u relevantnim bazama podataka iznosi približno 0,8 radova po znanstveniku godišnje, no kvaliteta znanstvene produkcije ipak zadovoljavajuća, kaže ministar, jer samo 3% hrvatskih znanstvenih radova objavljeno je u 10% najcitiranijih znanstvenih publikacija u svijetu dok je prosjek u zemljama članicama EU kojim se želimo približiti 11%, ponavljam 3% - 11%.
Predstavio je i nova istraživanja koja ukazuju na značajnu učestalost nečasnih radnji u znanstvenoj i visoko obrazovnoj zajednici u Hrvatskoj kako od strane zaposlenika tako i od strane studenata. - Podaci ukazuju na to da čak 60% studenata prepisuje na ispitima, te da je, čak da je od određenog broja studenata zatražen novac kao uvjet za uspješno polaganje ispita. Devet posto nastavnog osoblja tvrdi da im je ponuđen novac kako bi studentima omogućili uspješno polaganje ispita. 50–60% znanstvenog nastavnog osoblja ima saznanja o nezasluženom autorstvu pojedinih znanstvenih radova, otprilike polovica znanstvenog nastavnog osoblja to opravdava pritiskom obveze napredovanja u više znanstvena zvanja – zaključuje ministar koji kaže da je najtragičnije u svemu da 80-90% znanstvenog nastavnog osoblja koje upoznato sa slučajevima nečasnih radnji nije poduzelo ništa kako bi se ti slučajevi razotkrili.
"Očito je žurba zbog svekolike kontrole nad sustavom i omogućenja novog partijskog kadroviranja"
U ime kluba zastupnika HDZ-a Željko Reiner primijetio je kako svi žele da sustav funkcionira bolje nego sada, ali ovaj prijedlog izmjena zakona ne nudi, kaže, nikakva rješenja problema sustava, nego otvara nove probleme i prijepore. Strategija je nužan okvir, tvrdi Reiner, pa bi trebalo pričekati nju, jer što ako ona odredi neke druge smjerove razvitka znanosti u odnosu na ovaj zakon.
- Pa ćemo ovaj zakon u jesen ili do kraja godine morati bitno mijenjati umjesto da se pričeka svega nekoliko mjeseci da se dovrši strategija, jer je nekoliko puta naglašeno kako će biti gotova do lipnja – kazao je Reiner te kao problematična područja izdvojio što se uopće ne spominje prilagodba našeg sustava Europskoj uniji, iako u nju ulazimo 1. srpnja, ali i što se ništa ne govori o načinima financiranja znanosti i obrazovanja iako taj sustav poprilično košta.
- Nejasno je zašto se toliko žuri i zbog koga, očito je žurba zbog svekolike kontrole nad sustavom i omogućenja novog partijskog kadroviranja – zaključio je Reiner dodavši kako sve ove primjedbe ne bi nazvao politiziranjem već ukazivanjem na probleme.
Laburist Nikola Vuljanić kazao je kako je s ovakvim zakonima opasnost jer se tiču područja gdje se rezultati ne vide odmah nego nakon deset godina. - Očito zbog toga predlagatelj misli da to nije njihov problem. No sjetimo se da tek sada vidimo posljedice Šuvarovog sustava, pa se zapitajmo, radimo li i mi danas isto – dodao je Vuljanić.
I HNS traži da se pričeka sa zakonom
Zanimljivo, i Igor Kolman u ime HNS-a je zatražio da se pričeka sa zakonom dok se ne donese strategija. - Zakon nam treba, ali nam treba i strategija. Ne čini mi se sretnim rješenjem da jedan loš sustav zamijenimo potencijalno još lošijim. Zakon sadrži mnoge odredbe koje su nam potrebne, no problem je u odredbama koje su suštinske prirode, a donose se bez strategije – zaključio je Kolman.
Klub HDSSB-a također se pridružio stavu oporbe te predložio da se pričeka donošenje strategije i nakon toga donese novi zakon, a ne izmjene zakona.
>>Jovanović: Pravilnik ne mogu povući niti su protiv njega svi
